On Sir Richard Francis Burton`s Trail

Maslinovim uljem do lakšeg sna

DIREKT INFORMATOR/GASTRO/2019



Maslinovim uljem do lakšeg sna
Stručna suradnica Maslinara, dr. sc. Tea Bilušić piše o tome kako je maslinovo ulje bogato melatoninom, koji je potreban za kvalitetno spavanje.

Ljudski organizam genetski je uvjetovan a) potrebom za snom, b) hranom, c) izloženošću dnevnom svjetlu, d) potrebom za kretanjem. Suvremeni način života u mnogome remeti ova četiri bitna faktora potrebna za očuvanje zdravstvene ravnoteže organizma. Uslijed sve dužeg perioda provedenog na radnom mjestu i općenito izvan doma te svakodnevnog nastojanja da se izvrše brojne obveze, pojedinac se najčešće odriče potrebne količine sna i dovodi se u stanje kronične neispavanosti. To je stanje najčešće u korelaciji s nedovoljnom količinom vremena za pripremu zdravih obroka i za uspostavljanje ravnomjernog dnevnog rasporeda obroka te s provođenjem previše vremena pod umjetnom svjetlošću uz minimalan stupanj dnevne fizičke aktivnosti.

Važnost sna
Suvremeni čovjek prosječno ne zadovoljava ova četiri temeljna faktora kojima je genetski uvjetovan, što nakon određenog perioda dovodi do spleta poremećaja i oboljenja od kojih se najčešće izdvajaju dijabetes tip 2, bolesti krvožilnog sustava, pretilost. O važnosti sna i povezanosti ovih faktora koji generalno određuju homeostazu našeg organizma vrlo se malo piše i informira, tako da se sve češće događa da se već mala djeca u dječjim vrtićima lišavaju potrebne dnevne količine sna i sve se više uvodi tzv. spavanje na zahtjev (dijete će spavati kada samo osjeti potrebnu za snom, što je u potpunosti pogrešan i štetan pristup!). U stručnoj literaturi san se definira kao reverzibilno stanje perceptivne isključenosti iz okoliša i stanje relativne neosjetljivosti na zbivanja u okolišu. San je neprestani predmet znanstvenih istraživanja budući da su njegova svrha i njegov mehanizam još uvijek vrlo slabo istraženi. Potrebna dnevna količina sna varira ovisno o dobi, te kod starijih osoba ona iznosi između 7 i 8 sati, dok je kod djece i adolescenata nešto veća. Tijekom procesa starenja organizma, periodi budnosti tijekom noći se povećavaju i izraženija je pojava nesanice, a razina hormona melatonina, koji potiče san, opada. San je kontroliran tzv. cirkadijalnim satom, tj. ritmom budnosti i spavanja, koji je svojstven većini živih organizama i koji prema znanstvenim teorijama ima svrhu prilagodbe na solarni ciklus te ulogu u opstanku i reprodukciji vrste. Upravo je biološki sat onaj koji regulira stanje budnosti i spavanje, metabolizam, izlučivanje hormona, temperaturu tijela. Optimalna doza sna omogućava pojedincu da ostane budan i da ima dovoljno energije za dnevne aktivnosti. Koncentracija hormona melatonina doseže svoj maksimum između 3 i 5 sati ujutro, dok je tijekom dana vrlo niska. Melatonin pomaže u regulaciji budnosti i spavanja te ima protuupalno i antioksidacijsko djelovanje u organizmu, a luči ga žlijezda epifiza u mozgu.

Hrana i san
Postoji li veza između hrane i sna? Znanost potvrđuje da način prehrane utječe na kvalitetu i količinu sna. Hrana bogata ugljikohidratima otežava san u odnosu na hranu bogatu proteinima. Veliki dio znanstvenih istraživanja na temu povezanosti prehrane i sna fokusiran je na ispitivanje utjecaja kvalitete i dužine trajanja sna i pretilosti te utjecaja sna na regulaciju apetita. Smatra se da je manjak sna u korelaciji s višim indeksom tjelesne mase (BMI). U velikoj studiji provedenoj na Sveučilištu Wisconsin u SAD-u, rezultati su pokazali da osobe koje spavaju manje od osam sati dnevno imaju povećane šanse za razvoj pretilosti. Istraživanja provedena na ljudima i na životinjama utvrdila su mehanizam prema kojem je povećanje tjelesne mase uslijed nedostatka sna povezano s razinom hormona leptina i grelina koji sudjeluju u regulaciji apetita i u metabolizmu masti. Leptin, hormon koji otpuštaju masne stanice, šalje signal mozgu da je zadovoljen osjećaj sitosti. Grelin, hormon koji se stvara u želucu, signalizira osjećaj gladi. Kod istraživanja provedenog na Sveučilištu u Wisconsinu, dobrovoljci koji su spavali samo pet sati dnevno imali su nižu razinu leptina i visoku razinu grelina. Drugo istraživanje provedeno na mladim osobama koje su patile od kroničnog manjka sna pokazalo je iste hormonske promjene kao i prethodna studija s naglaskom na stalno prisutnu potrebu za slatkom i masnom hranom i na povećanu opasnost od razvoja inzulinske rezistencije koja prethodi razvoju dijabetesa tip 2. Jedan od razloga za to može biti povećana koncentracija hormona kortizola, koji se povećava uslijed nedovoljne količine sna i doprinosi stalnom osjećaju gladi. Istraživanja nedvojbeno ukazuju da je kroničan manjak sna rizik za razvoj dijabetesa tip 2, pretilosti, bolesti krvožilnog sustava i imunoloških poremećaja. Nemali broj znanstvenih istraživanja ispitivao je utjecaj komponenti hrane na razinu hormona melatonina, koji regulira biološki sat u organizmu. Na sekreciju hormona melatonina jako utječe količina dnevne svjetlosti. Umjetno svjetlo negativno utječe na razinu melatonina tijekom noći, koja se pri normalnim okolnostima kreće između 0–80 µg. Esencijalna aminokiselina triptofan smatra se važnom budući da je prekursor za sintezu melatonina.

Biološki sat
Stoga je u svakodnevnoj prehrani važno konzumirati kvalitetne proteine poput onih iz bijele ribe, jaja i mlijeka jer su odličan izvor aminokiseline triptofana. Koncentracija melatonina u organizmu direktno je u vezi s dnevnim energetskim unosom. Određena hrana, poput rajčica, riže, oraha, ječma, maslinovog ulja (53-119 pg/mL) sadrži melatonin u svom sastavu. Stres (akutni i kronični) je generator tvorbe slobodnih radikala u organizmu i jedan od važnih faktora koji narušavaju kvalitetan san čovjeka. Stres je često povezan s povećanom potrebom za slatkom hranom koja podiže razinu inzulina u krvi i povećava rizik od nastanka tzv. inzulinske rezistencije, koja prethodi dijabetesu tipa 2. Istraživanje provedeno na psima pokazalo da je nedovoljna količina sna povezana s nastankom inzulinske rezinstencije u organizmu. Iz navedenih podataka koji tek površno naznačuju kompleksnost fiziologije sna i njegove povezanosti s drugim procesima u organizmu, nameće se pitanje je li čovjek genetski predisponiran za način života kakav se danas provodi u razvijenim zemljama?! Njegova genetska potreba za nutrijentima, od kojih su neki esencijalni, potreba za snom, dnevnim svjetlom te potreba za kretanjem ne predstavljaju odvojene segmente organizma čovjeka već su u potpunoj međusobnoj ovisnosti. Stoga je period godišnjeg odmora zasigurno onaj period tijekom kojeg našem organizmu možemo omogućiti povratak u normalno stanje, omogućivši mu optimalan unos nutrijenata, kvalitetan san, dnevnu fizičku aktivnost u prirodi.

 

Preuzeto Iz časopisa Maslinar, br.41.

I:maslinar.com

foto:facebook

DIREKT INFORMATOR

Snimamo televizijiske emisije! 

Ne gubite vrijeme tražeći klijente, neka klijenti sami pronađu Vas!

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

Izrađujemo WEB stranice! Reklamiramo Vas!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK