Atlas Rabac - putnička agencija

Rekordna štednja u Hrvatskoj, no nitko ju više ne oročava, zna se i zašto

DIREKT INFORMATOR/PRESS/2019

 

 

 

Rekordna štednja u Hrvatskoj, no nitko ju više ne oročava, zna se i zašto
Globalni kontekst sugerira da će i kamatne stope u Hrvatskoj ostati niske još neko vrijeme, pa će i klasična štednja u bankama ostati neatraktivna, navode analitičari.
Štednja građana premašila je 200 milijardi kuna i krajem srpnja iznosila je 205,3 milijarde kuna, što je bilo 7,8 milijardi kuna (3,9%) više u odnosu na prošlogodišnji srpanj, piše Ljubica Gatarić za Večernji list.

Ljudi drže novac u bankama, ali ga više ne oročavaju jer kamata gotovo da i nema.

-Vidljivo je da se vrijednost oročenih depozita počela kretati padajućim trendom još 2015. godine, a gotovo je istodobno dinamiziran rast štednih depozita (depoziti po viđenju) i depozitnog novca (transakcijski računi odnosno tekući i žiro-računi), navode analitičari Hrvatske gospodarske komore. Udio oročene štednje ove je godine prvi put pao ispod polovine ukupne vrijednosti štednje, na 48,4%. Pritom je vidljivo da se mijenja i valutna struktura oročenih depozita. I dalje prevladavaju devizni depoziti, no HGK uočava da se njihov udio kontinuirano smanjuje od 2011. godine. Od ukupnih oročenih depozita sada udio deviznih depozita iznosi 78,5%, što je u odnosu na 2011. godinu manje za 8,1 postotni bod. Kamatna stopa za devizne oročene depozite nalazi se ispod jedan posto od sredine 2016. godine, a ispod 0,5% od početka 2017. godine. Trenutno (podatak za srpanj) iznosi tek 0,19%, a za najduža oročenja (više od dvije godine) tek 0,27%.

Snažan pad zabilježen je i kod kamatnih stopa na kunske oročene depozite koja je sada na razini od 0,33%, neznatno više od kamatne stope na devizne oročene depozite. Kako je godišnja inflacija nešto viša (I. – VIII. 0,7%), kamatne stope zapravo su uglavnom realno negativne, ističe HGK u svojoj analizi. Dodatni je razlog koji „seli“ sredstva sa štednih računa na transakcijske zasigurno i porezna politika. Naime, kamate na deponirana sredstava na transakcijskim računima nisu porezna osnovica poreza na kapitalnu dobit, koji je uveden 2016. godine, dok kamate na štedne i oročene depozite jesu.

Širi je kontekst u kojemu se događaju ovakve promjene duže razdoblje ekspanzivne monetarne politike u Hrvatskoj, kao i na području cijele EU. Banke plivaju u novcu pa je u srpnju vrijednost slobodnih novčanih sredstava na računima banaka bila 39,5 milijardi kuna (od čega 29,6 milijardi kuna kunskih i 9,9 milijardi kuna deviznih).

Signali koji dolaze iz Europske središnje banke potvrđuju da će se razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa prolongirati, što znači da se isto očekuje i u Hrvatskoj. Štoviše, na posljednjem je sastanku Europske središnje banke 12. rujna kamatna stopa ECB-a na depozite (pasivna stopa ECB-a koju daje bankama za položene depozite), koja je nulta od 2012. godine, a negativna od 2016. godine, dodatno snižena na -0,5% te su ponovno uvedene kupnje vrijednosnih papira (tzv. kvantitativno popuštanje).

- Takav globalni kontekst sugerira da će i kamatne stope u Hrvatskoj ostati niske još neko vrijeme, pa će i klasična štednja u bankama ostati neatraktivna, navode analitičari.

 

I:Poslovni/Direkt INFO

foto:pixabay

DIREKT INFORMATOR



Snimamo televizijiske emisije! 

Ne gubite vrijeme tražeći klijente, neka klijenti sami pronađu Vas

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu

Izrađujemo WEB stranice!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK