On Sir Richard Francis Burton`s Trail

Među 40 smo najbogatijih na svijetu, ali ne i po kupovnoj moći

DIREKT INFORMATOR/PRESS/2019

 

 

Prosječni građanin Hrvatske lani je imao 14.924 eura financijske imovine i 4363 eura obveza.
Sa 10.560 eura neto financijske imovine s kojom raspolaže prosječni građanin, Hrvatska je 33. najbogatija zemlja svijeta. U društvo najbogatijih u 2018. nije nas plasirao (ne)opravdani optimizam vladajućih u pohodu na fotelje već deseto po redu Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu. Štoviše, rang na ljestvici ostao je isti kao i lani pa se postavlja pitanje otkud raskorak između percepcije života u Lijepoj našoj (i vala emigracije) i brojki o bogatstvu?

"To je dobro poznat podatak oko kojeg se vrtimo već niz godina. Hrvatska i po brojnim drugim pokazateljima pripada u 30-40, najdalje do 50-tak "najbogatijih" zemalja svijeta. Na kraju, mi smo u EU, najelitnijem svjetskom klubu razvijenih zemalja. To što smo pri dnu ljestvice u prvoj ligi ne znači da smo u drugoj ili trećoj", komentira ekonomist i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje. Iz izvješća, koje detaljno analizira imovinu i dugove kućanstva, crno na bijelo vidljivo je da je prosječni građanin Hrvatske lani imao 14.924 eura financijske imovine i 4363 eura obveza.

Premda je financijska imovina prošle godine rasla najsporije u zadnjih sedam godina (3,8 posto), ispada da više od milijun naših sugrađana za sebe može reći da spada u srednju klasu. Kako s druge strane tumačiti stupce i stupce novinskih redaka i televizijske minute o (riziku od) siromaštva? Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, kojem teme siromaštva i nejednakosti spadaju u područje znanstvenog interesa, ističe da se prema relativnim mjerama u pojedinci u riziku od siromaštva ubrajaju oni koji raspolažu s dohotkom manjim od 60 posto medijalnog.

(Inače, medijalna plaća u lipnju iznosila je 5595 kuna.) "Po toj mjeri u Hrvatskoj oko petine stanovništva je u riziku od siromaštva. Ako pitate ljude da li se subjektivno osjećaju siromašnima, puno ih se više, gotovo polovica, tako doživljava", kaže Bejaković dodajući da se za to u brojkama ne može naći racionalne podloga za to. "Dojam je puno jači od stvarnosti i činjenica. U Hrvatskoj postoji vjerovanje da smo zemlja pogođena s velikim nejednakostima među pojedinim slojevima građana.

No, Hrvatska je zapravo u prosjeku Europe s tendencijom stagnacije pa čak i blage smanjivanja društvenih nejednakosti", napominje Bejaković ističući da imamo "kulturu plakanja". Ne može se osporiti da se u Sloveniji ili Austriji bolje živi. Netko će reći da je rat davno završio, ali treba imati na umu da je ipak trajao godinama, da se dogodila privatizacija, da imamo klijentelizam i političke elite takve kakve imamo. Te stvari se ne mogu promijeniti preko noći, demokratski i društveni razvoj je spor", zaključuje Bejaković.

 

Vrijedi napomenuti da i same podatke istraživanja treba promatrati uz ogradu. Hrvatska je 33. od 53 zemlje gleda li se neto financijska imovina per capita, ali iznos ne uzima u obzir paritet kupovne moći, odnosno ne gleda koliko se za navedeni iznos eura može proizvoda ili usluga "kupiti", a ta snaga ovisi o razini cijena. "Hrvatska ima visoku razinu cijena (97 % europskih, op.a.) pa se slika mijenja uz korekciju za kupovnu moć", ističe ekonomist Željko Lovrinčević. S druge strane, Lovrinčević iščitava anomalije na makroekonomskoj razini.

"Evidentno je da postoji bogatstvo, a istodobno ne postoji porez na bogatstvo, na nekretnine, na progresivno oporezivanje nasljedstva... Sve su to potencijalni blokovi za porezne prihode i, konačno, rasterećenje troška rada na transparentan i primjeren način umjesto kroz paušalne obrte i neoporezive primitke koji otvaraju niz novih problema i motiviraju na poreznu evaziju", kaže naš sugovornik, ujedno član radne skupine za poreznu reformu.

A izvješće izrijekom kaže da je bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava skočila lani 4 posto, blago brže od prethodne godine. Za to su ponajviše zaslužni osiguranje i mirovine s rastom oko 6 posto na koje otpada četvrtina ukupne imovine. Bankovni depoziti čine 52 posto imovine uz 4,4 posto rasta, najviše u zadnjih sedam godina unatoč povijesno niskim kamatama. Istovremeno, dug je porastao 4,6 posto što u Allianzu smatraju potvrdom normalizacije nakon godina razduživanja.

Zaduženost kućanstva je 35,3 posto BDP-a, sedam postotnih bodova manje od rekordne 2010. Najbogatija zemlja po neto financijskoj imovini je SAD, s prosječnih 184. 410 eura po stanovniku, slijedi Švicarska s 173.840 eura, a treći Singapur s 100.370 eura. Oko 1,04 milijardi ljudi u svijetu spadalo u srednju klasu, a lani je prvi puta u deset godina njezino bogatstvo stagniralo.

 

I:Poslovni/Direkt INFO

Facebook


DIREKT INFORMATOR

Snimamo televizijiske emisije! 

Ne gubite vrijeme tražeći klijente, neka klijenti sami pronađu Vas!

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

Izrađujemo WEB stranice! Reklamiramo Vas!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK