Kad smo nedavno razgovarali s voditeljima jednog velikog trgovačkog lanca u Hrvatskoj, rekli su nam da uglavnom isti ljudi kradu uglavnom istih desetak proizvoda, koje mogu brzo prodati za dobru razliku u cijeni. Kradljivci paze da kradu u robu dovoljno niskoj vrijednosti kako policija ne bi bilježila te krađe. Isti problem je u većini svjetskih supermarketa. I to je vjerojatno razlog zašto upravo tehnologija prepoznavanja lica postaje sve popularnija među trgovcima. Servisi koji se bave ovime, prodaju opremu i softver koji koriste umjestnu inteligenciju za skeniranje lica sumnjivih kupaca, analiziraju snimke i alarmiraju prodavače (ili osiguranje gdje ga imaju) u realnom vremenu. Jedna od najtraženijih aplikacija je britanski Facewatch.

Velika Britanija je najveći svjetski korisnik tehnologije prepoznavanja lica, uz Kinu koja je to pretvorila u perverznu metodu državne kontrole i SAD koji je koristi podjednako za sigurnost i komercijalu. Facewatch snima lica kupaca, analizira snimke i momentalno ih uspoređuje s onima u bazi podataka ulovljenih kradljivaca. Ako je identifikcija pozitivna diskretno upozorava voditelja trgovine koji može prići sumnjivcu i zamoliti ga ode ili da vrti eventualno ukradenu robu.

Tržište ovakvih sustava brzo raste. U EU rade deseci firmi koji nude tehnologiju za sprečavanje krađa i usavršavaju je iz godine u godinu. Negdje od 2014. tehnologiju prepoznavanja lica smatraju superiornom ljudskim sposobnostima. Nove odnose koji se njome uspostavljaju analitičari nazivaju “pred-kaznenom erom” jer se tehnologija koristi da bi se kriminal spriječio i smanjuje potencijalni broj kaznenih postupaka. Problem su, naravno, stotine neriješenih zakonskih, pravnih i etičkih pitanja jer trenutno nijedno društvo nema institucije koje bi omogućile upotrebu tehnologije prepoznavanja lica bez ugroze za privatnost i građanske slobode.

I:KPK/Direkt INFO

foto:KultPlaveKamenice