On Sir Richard Francis Burton`s Trail

Zemlja bankomata Otkrivamo pravu istinu o bankomatima: Zašto je taj biznis najisplativiji baš u Hrvatskoj?

DIREKT INFORMATOR/PRESS/2019

 

 

 

 

Zemlja bankomata

Otkrivamo pravu istinu o bankomatima: Zašto je taj biznis najisplativiji baš u Hrvatskoj?
Nema toga tko se ovih dana nije izdivljao na činjenici da je Hrvatska postala “zemlja bankomata”. Pa se poziva na bojkot vlasnika prostora u kojima su postavljeni. Zazivaju se konzervatori. Organiziraju se prosvjedi stanovnika, psuju liberalni kapitalisti, prozivaju gradonačelnici - a uređaji za isplatu novca i sasvim izbacuju iz strogih gradskih središta.


Vlasnici lokala za jedan bankomat mjesečno dobiju i do 12 tisuća kuna
Dubrovački ustanak protiv mašina na Stradunu: 'Toga je dosta! Uništava se identitet Grada'
Daleko od toga da bi trebalo braniti tu pošast koja je nagrdila mnoge naše turističke destinacije, no nevjerojatno je da gotovo nitko od odgovornih pritom ne odgovara na temeljno pitanje: a zašto je baš Hrvatska, a ne recimo Njemačka ili Švedska, postala glavno središte bankarskih isplatnih uređaja?

Odgovor, pritom, gotovo cijelo vrijeme leži pred nosom. Jutarnji list tako je zavirio u posljednju javno dostupnu statistiku platnog prometa Hrvatske narodne banke (HNB), onu za 2017. godinu, i u njoj pronašao brojke i podatke koji vrlo plastično objašnjavaju općenarodnu poplavu bankomata. Jednostavno - Hrvatska je zemlja u kojoj poslovni subjekti i dalje inzistiraju prije svega na “kešu”, velika većina ne dopušta da im bankarski POS uređaji uđu u prostore u kojima prodaju robu ili usluge, a od prevlasti gotovine nije ih uspjela odgovoriti ni famozna Linićeva fiskalizacija koju gdjekad i dalje uspješno zaobilaze. A evo i brojki koje to dokazuju svakodnevno.

Samoposluge
Prema statistici Hrvatske narodne banke objavljenoj u lipnju prošle godine, u 2017. godini u Hrvatskoj su bila evidentirana samo 32.003 poslovna subjekata koji pružaju mogućnost plaćanja POS uređajem, a na razini zemlje u opticaju je, također prema podacima središnje banke, bio 118.621 POS aparat. Nama se pak brojka učinila premalenom pa smo HNB-u za svaki slučaj poslali i dodatni upit, zamolivši ih da nam objasne ulaze li u tu brojku od 32.000 poslovnih subjekata i ugostitelji, a oni su nam vrlo brzo poslali potvrdan odgovor, istaknuvši da se brojka odnosi na sve poslovne subjekte, neovisno o tome kakvu vrstu djelatnosti obavljaju.

Da bi stvar bila još gora, u brojku ulaze i sva trgovačka društva, poput Konzuma, Lidla, Kauflanda, Tommyja i svih ostalih, što znači da se dobar dio od ukupno 118.000 POS aparata odnosi na aparate u samoposlugama u kojima ih, ovisno o broju blagajni, gdjekad zna biti više od desetak.

Mali broj
Dodatno je potom brojka nevjerojatna kad je usporedimo s ukupnim brojem aktivnih poslovnih subjekata u zemlji.

Prema podacima Financijske agencije, u Hrvatskoj je tijekom 2018. godine bilo evidentirano 158.060 aktivnih poslovnih subjekata, što zapravo znači, podijelimo li taj broj sa statistikom o uređajima, da mogućnost plaćanja POS uređajem klijentima danas nudi tek svaki peti poslovni subjekt, što je prilično malena brojka.

S obzirom na to da potrošači u Hrvatskoj tako zapravo imaju sužen broj subjekata kod kojih usluge uopće mogu platiti karticama, ne čudi ni šokantna usporedba učestalosti plaćanja gotovinom u odnosu na plaćanje kreditnim i raznim drugim karticama.

Visoke provizije
Prema statistici središnje banke, obveznici fiskalizacije u 2017. godini tako su izdali 2,3 milijarde računa u vrijednosti od 170 milijardi kuna, no od toga je gotovinom plaćeno čak 86,1 posto ukupnog broja računa, odnosno 56,1 posto njihove ukupne vrijednosti, dok je kreditnim karticama plaćeno samo 37,2 posto vrijednosti izdanih računa.

Ironično, ovakav rezultat slijedi nakon što je vrijednost robe plaćene karticama u Hrvatskoj u 2017. godini, u odnosu na godinu prije, narasla za 12,48 posto pa bismo napravljenim rezultatom na kraju, vrlo vjerojatno, čak trebali biti zadovoljni.

I dok većina Hrvatske bruji o spornim bankomatima, mi smo pak nekoliko čelnika raznih udruga restoratera i ugostitelja zamolili da nam objasne koji su to razlozi zbog kojih domaći ugostitelji baš ne vole primati kartice.

Svi koji su putovali izvan zemlje znaju da u većini europskih gradova i metropola karticom mogu plaćati u najobičnijim kafićima, a u nekim će ih državama čak i malo čudno gledati pokušaju li robu i uslugu platiti krupnijim novčanicama.

Franz Letica, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb, ističe kako danas svaki bolji ugostiteljski objekt obavezno prima kartice i napominje da sumnja u točnost brojki koje smo prikupili iz HNB-a.

- Ne mogu povjerovati da kartice prima samo 32.000 subjekata. Svi restorani u turističkim središtima danas uzimaju kartice, a iznimka su uglavnom kafići kojima se to ne isplati. Oni, naime, imaju puno manju maržu na piće od onih u restoranima, a potom su tu i visoke provizije banaka, zbog čega im se uglavnom ne isplati poslovati karticama - smatra Letica, a sličnog je mišljenja i predsjednik Udruženja ugostitelja pri HGK Ivan Bogović.

- Hoteli, restorani, svi danas više-manje u našoj zemlji primaju kartice i dobro smo pokriveni. Problem je s manjim objektima kod kojih postoji puno objektivnih razloga zbog kojih im se ne isplati primati kartice - od loših internetskih veza, preko visokih provizija pa čak do činjenice da odgovorne osobe prema poslovnim subjektima nisu dobro dogovorile prednosti plaćanja karticama - kaže Bogović.

 

I:Jutarnji/Direkt INFO

Foto:Joško Ponos/CroPIX

DIREKT INFORMATOR

Snimamo televizijiske emisije! 

Ne gubite vrijeme tražeći klijente, neka klijenti sami pronađu Vas!

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

Izrađujemo WEB stranice! Reklamiramo Vas!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK