Restoran i pizzeria

Potražnja za OPG-om Može li Slavonija računati na Jadran? Turisti traže sve više domaćih proizvoda

DIREKT INFORMATOR/PRESS/2019

 

 

 

Ima li stara mantra o povezivanju zelene i plave Hrvatske bolju prigodu za realizaciju od turističke sezone?! Naime, domaći se BDP na nju i turizam uopće oslanja čak petinom, a ona na domaću poljoprivrednu proizvodnju kao veliki potrošač tek 15 posto. Istina, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, rezultati nekih istraživanja pokazuju da postoje velike razlike od hotela do hotela i kreću se 20 - 70 %, a agregirani pokazatelj je otprilike 50 posto.

 

- Postoje dobri primjeri poput Jadranke d.d. iz Malog Lošinja i nekih hotelskih lanaca koji njeguju i vlastitu poljoprivrednu proizvodnju - kažu u Tolušićevu timu.

Pritom, gledano po strukturi, u turističkoj potrošnji u Hrvatskoj veći je udio domaćih jaja, svinjskog mesa i pekarskih proizvoda, a manji udio domaćeg voća i povrća.

- Turisti vole i rado kupuju hrvatske poljoprivredne proizvode koje nose kao suvenire kući. Naši poljoprivredni proizvodi imaju kvalitetu, ali je potrebno povećati količine kako bismo bili konkurentniji - stav je Ministarstva.

Stranci nam hvale gastronomiju, žele pojesti i ponijeti kući hrvatski pršut, maslinovo ulje, sir, a i u domaćoj je javnosti trend kupovanja hrvatskog, domaćeg, zdravog. K tome, turistički djelatnici već duže naglašavaju da se turizam ne treba vezati samo uz sezonu, nego na platformu Hrvatska 365.Iskustva poljoprivrednih proizvođača s turističkom sezonom kao potrošačem su različita, a oslikavaju puno širu sliku od one vezane samo uz turizam. Čak ni nastojanja kojima želimo pobjeći od sezonalnosti u turizmu nisu pomogla OPG-u Ivana Gašića, prošlogodišnjeg najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj, da njegovi sirevi Mini sirane Gašić Beketinci, nađu put do obale, dok su, istovremeno, itekako traženi drugdje, u okružju i vani, piše Glas Slavonije.

– Nemamo suradnju s Jadranom, iako smo pokušavali. Imamo vrhunske sirove i druge mliječne prerađevine, svi govore o domaćim proizvodima, a proizlazi da se na moru hrana za turističku ponudu kupuje u trgovačkim centrima da se prođe jeftinije. Iznenađuje koliko je malo upita odande za naše proizvode, a koliko ih puno imamo za ovaj kraj i izvoz, najviše za Njemačku - kaže Katarina Drlić, voditeljica Mini sirane Gašić koja godišnje proizvede 6 - 7 tona kravljih sirova.

– Naše najveće tržište je u našem kraju i to nas ugodno iznenađuje. Tu imamo i suradnju s nekim restoranima. Umjesto sezone, mi više osjetimo kada naši ljudi, što su se odselili, dolaze na godišnji i žele kupiti i ponijeti naše proizvode - kaže Drlić.

U jednoj od vodećih hotelijerskih kuća u nas - u Valamar Rivieri, kažu da se 65 % svih proizvoda hrane i pića u njihovoj ponudi odnosi na hrvatske proizvode što isključivo sadrže domaće sirovine, a 26,8 % na uvozne. U ponudi hrvatske hrane i pića oslanjaju se na vino, povrće, voće i niz drugih hrvatskih prehrambenih proizvoda.

- S istim ciljem smo još prije dvije godine osmislili jedinstveni koncept Piazza kojim smo postavili nove standarde u hrvatskom turizmu. Piazza je atraktivan spoj restorana, barova i trgovina koje nude birane proizvode lokalnih proizvođača i OPG-ova. Htjeli smo proširiti ponudu za naše goste i povećati kvalitetu, ali i omogućiti plasman lokalnih proizvoda u turizam jer time gostima pružamo autentično lokalno iskustvo i doprinosimo razvoju lokalne zajednice - ističu u Valamaru.

- Sezona itekako ima dobar utjecaj na poljoprivredu – puno je apartmana na moru koji su niknuli od zarade u poljoprivredi, kaže u gorkoj šali svinjogojac Stanko Senkić iz Svetog Đurđa. On svu godišnju proizvodnju, 450 tovljenika, isporučuje jednom, dugogodišnjem otkupljivaču – mesnicama Bođirković, pa mu turistička sezona nije u fokusu.

A kada je i bila, prije niza godina, a bilo je to u vrijeme PZ Svinjogojac Donji Miholjac, ostao mu je gorak okus u ustima...

- Došla su k nama s mora petorica i pozvala nas da mi tovimo svinje za njih, no njih zanimaju samo butovi, za pršute…. A što s ostalim? - pitali smo.

– Ostalo riješite sami - odgovorili su nam - prepričava Senkić situaciju što zvuči poput lošeg vica.

U HGK-u ocjenjuju da je turistička sezona itekako važna za sektor hrane i pića; svjesni su toga i na OPG-u Škorvaga za proizvodnju povrća i voća u Punitovcima.

– Proizvedenim količinama na našem OPG-u zadovoljili bismo i potrebe kupaca s mora, no nemamo plasman na Jadranu, ne osjetimo sezonu. Čak za to vrijeme opadamo - ljudi idu na godišnji, pa nam od 15. srpnja do 15. kolovoza posao padne i za 50 % - kaže Blaženka Škorvaga. Dodaje, upita s mora je bilo, no kako s tako osjetljivom robom do obale?

– Nema udruge koja bi to, pa i menadžerski, organizirala, a nedostaje i hladnjača - kaže Škorvaga čiji OPG godišnje proizvede 35 tona rajčice, 18 tona paprike, tone kukuruza šećerca što na moru ide kao alva. U resornom ministarstvu ističu da turizam može biti odlično tržište za hrvatske poljoprivredne proizvode. No veliki i mali nemaju iste startne pozicije...

- Turizam kao odlično tržište za domaće poljoprivredne proizvode već su prepoznali veliki poljoprivredno-prehrambeni proizvođači koji s hotelijerskim kućama imaju višegodišnje ugovore. Međutim, mali proizvođači koji proizvode male količine teško mogu sami postati dobavljač, npr. nekog velikog hotelskog lanca - ističu u Ministarstvu, a rješenje za potonje vide u udruživanju u proizvođačke organizacije. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Svjetskom bankom izrađuje strategiju razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora. Od nje se očekuju precizniji podatci o tome koji sve poljoprivredni proizvodi i u kojim se količinama mogu ponuditi turističkom sektoru. Dok se ova strategija očekuje, slavonski svinjogojac Stanko Senkić domaću poljoprivrednu proizvodnju i turizam već je stavio u svoje relacije i brojke.

– Prije 20 godina za vikendicu na moru trebalo je 110 svinja, a sada tisuću, ili - 19-20 junica, a sada njih 70. Gdje je nestalo tih 900 bravaca, tih 50 junica? U tome da je vikendica na moru prije bila 30 - 40 tisuća maraka, a danas je 100 - 140 tisuća eura - kaže Senkić dok slikovito trud poljoprivrednika zelene Hrvatske pretače u nekretnine na plavoj obali i njihov skok cijena u nebo. To je njegova mantra povezivanja zelene i plave Hrvatske.

I:Novac.hr/Direkt info

foto:Pixabay

DIREKT INFORMATOR

Snimamo televizijiske emisije! 

Ne gubite vrijeme tražeći klijente, neka klijenti sami pronađu Vas!

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

Izrađujemo WEB stranice! Reklamiramo Vas!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK