Atlas Rabac - putnička agencija

Mijenjati se trebamo ne danas, nego još jučer!

DIREKT INFORMATOR/POSAO/2019
 

 

 

 

 

Kad strani investitor dođe i zatraži građevinsku dozvolu, nije ga briga što sve stoji iza njezinog izdavanja, upozorio je predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk.
Investicijska klima u Hrvatskoj se popravlja, ali sporo pa svi konkurenti u okruženju koje mjerkaju potencijalni ulagači rastu brže što znači da mi moramo ubaciti u višu brzinu, poruka je panela "Kako do novih investicija?" koji se u petak održao u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika, Večernjeg lista i 24 sata.

"Prema mom iskustvu investiranja mogu reći nešto uvijek ide nabolje, nešto na lošije, ali ostaje pitanje birokracije i administracije, a poseban su problem imovinsko-pravni odnosi", kaže Jako Andabak, član izvršnog odbora HUP-a i predsjednik Nadzornog odbora Sunce koncerna. Ilustrira to primjerom rješavanja problema nerazvrstanih cesta na lokalnoj razini. "Na putu od dva kilometra imate niz parcela, a upitno bude 30-ak kvadrata i tu možete ništa dalje. Badava vam sva volja investitora", kaže.

Kobni mentalitet
Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk rješenje mnogih problema ulagača vidi u dobroj suradnji lokalne i državne vlasti. "Zakonodavni okvir treba mijenjati od vrha. Dosta se toga skriva iza opaske da imamo problem izdavanja građevinskih dozvola; činjenica je da će svaka biti izdana u osam dana ako imate svu dokumentaciju. Zaboravljaju se sve procedure, javna savjetovanja, pravno neizbježni koraci. Koliko ih država pojednostavi toliko ćemo mi biti brži u izdavanju", kaže. Percepcija i propisi neosporno su problem za investiranje, no za predsjednika Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Mladena Fogeca problem je često i mentalitet.

"Moramo se početi mijenjati; mi jesmo fizički i pravno izašli iz socijalizma, ali socijalizam nije izašao iz naših glava. Mjesecima se bavimo Uljanikom i 3. majem, a pričamo, o kompaniji u kojoj je 50% vlasništva privatno? Ministar gospodarstva umjesto se da bavi budućnošću, on se bavi nečime što kontinuirano proizvodi gubitke", kaže Fogec. Napominje da Hrvatska svoj uspjeh mora relativno gledati u odnosu na druge da netko tko razmišlja o ulaganju vidi da mu je isplativije i privlačnije to činiti ovdje nego u okruženju.

Na pitanje što bolje rade zemlje poput matične mu Austrije, šef Erste & Steiermärkische banke Christoph Schoefboeck odgovara da je stvar u brzini i potrebi da se svaki ulagač tretira kao strateški. "Ništa ne rade bolje, možda nešto brže. U Ersteu vidimo napredak u zadnjih godinu dana, posebice na razini regija, grad Šibenik je pozitivan primjer", kaže. Nazadovanje na listama konkurentnosti dobrim dijelom pripisuje bržem napretku drugih zemalja. Primjer Singapura i Dubaija, u kojem se posebni timovi fokusiraju na bolne točke mogao bi se primijeniti i u Hrvatskoj što bi bilo dobro za marketing", smatra.

'Bez kvalitete sve je badava'
S dugogodišnjim ulagačkim i poduzetničkih stažem, Andabak rezolutno kaže da put nije marketing nego suština. "Bez rješavanja suštine problema marketing vam može dugoročno donijeti samo štetu. Bez kvalitete sve je drugo badava, rekao bih, bacanje novaca", kaže taj poduzetnik. A njegova su iskustva šarolika; neke je dozvole dobio odmah, a jednu o kojoj ovisi 30 milijuna eura investicije čeka 10 godina.

"Što bi stranac rekao? Zašto bi ovdje zaledio svoj novac, idem u drugu državu, Tursku, Crnu goru... Sjeverna Hrvatska, Slavonija, Zagorje, to radi vrlo dobro, da ne kažem odlično. U Dalmaciji postaje komplicirano, a ljudi valjda i misle da će im apartmane ugroziti hotel i uzeti goste", kaže. Dio slagalice Pauk vidi u ulaganju u ljudske resurse i edukaciji lokalne administracije: "Trebamo biti otvoreni i eliminirati koruptivni element . Ključna je i suradnja gradova, županija i općina da se zajednički prepoznaju problemi i krene u njihovo rješavanje".

"Kad strani investitor dođe i zatraži građevinsku dozvolu, on ne zna niti ga nije briga što sve stoji iza njezinog izdavanja. Nije svako ministarstvo silos za sebe, svi skupa trebaju staviti glave s realnim sektorom i gospodarstvenicima. Doing Business ljestvica je percepcija, nije stvarnost, a mi smo se skloni žaliti. Treba nam promjena i više optimizma, no mijenjati se trebamo ne danas nego još jučer", kaže.

Ipak, koliko se stvari godinama (ne) mijenjaju nabolje u Hrvatskoj ocrtava njegov odgovor na pitanje zašto je izostala Bijela knjiga za 2018., popis svih preporuka Vladi čime bi se trebalo baviti. "Bijela knjiga nije izostala, i dalje je na našoj web stranici. Samo ćemo etiketu 2017. prelijepiti s 2018.", zaključio je Fogec. "Poduzetnik može biti lud ili optimist, ja sam optimist", nadovezao se Andabak. "Gledajući oko sebe, bez obzira koliko smo kratkovidni, ipak vidimo i rješenja drugih, nešto od toga se provelo, očekujem da inozemni kapital to vidi i dođe", kazao je Andabak.

'Kad Slovenci privuku 3,6 puta više ulaganja od nas, jasno je da imamo problem'
Hrvatska raste, ali naše okruženje raste triput brže od nas. Metode koje osiguravaju sadašnji rast od 2,7 posto i rast izvoza od 4% stoga nisu dovoljne, jer nama treba malo okomitiji pravac rasta. Poručio je to ministar gospodarstva Darko Horvat, na prvoj u nizu konferencija "InvestCro - Je li Hrvatska spremna za nove investicije?" održanoj u petak u Zagrebu. "Prosječno vrijeme osnivanja tvrtke u Hrvatskoj je 22,5 dana, u Srbiji 5,5, a u Sloveniji osam. Registracija se, doduše, elektronski može obaviti u nekoliko minuta, no onda treba tjednima čekati sudsko rješenje koje stiže poštom. Zato sada razvijamo aplikaciju preko koje se poslovanje može pokrenuti unutar dva dana, a koje ćemo testno predstaviti u travnju", najavio je Horvat.

Do dozvole puževim ritmom
No i sam je priznao da hrvatska ni na jednoj rang listi nije među 40 vodećih zemalja. Tako smo, dodao je, po dužini procesa ishođenja građevinske dozvole na 159. mjestu, a sada su uvedene i četiri nove procedure, pa se dozvolu čeka 146 dana. "Ali želimo biti uz bok Makedoncima i Estoncima koji su u prvih 10. Tu nam je plan sadašnja 22 koraka u dobivanju dozvole svesti na 15 ili 16, nakon čega bi RH trebala skočiti sa 159. na 25, mjesto", dodao je. Ipak, tvrdi da Hrvatska ima odličan zakonodavni okvir, s puno povlastica za investitore, no da to sve moramo promovirati, kako ne bismo i ubuduće bili prepoznati samo kao zemlja sunca i mora. "Trebamo se promovirati kao destinacija za investicije, a ovako nas marketinški najčešće predstavljaju oni koji su htjeli ulagati u Hrvatsku, ali se zbog velikih administrativnih barijera i pravosuđa nisu dobro proveli. Trebamo iskoristiti one rijetke koji nisu imali problema već su dobili građevinski dozvolu za pet dana", kaže. Ministar je na kraju bio znakovit: "Ako su Slovenci uspjeli privući 14 milijardi eura investicija iz Zapadne Europe, a mi samo 3,8 milijardi, onda je vidljivo da imamo ozbiljnih problema". Zdenko Adrović, čelnik Hrvatske udruge banaka, partnera InvestCro-a, upozorio je: "Reforme su nam neophodne jer moramo poboljšati uvjete za investicije, a tu je jako važan i stabilan regulatorni okvir. MMF je početkom mjeseca zaključio da za poboljšanje poslovnog okruženja treba smanjiti porezna opterećenja i parafiskalne namete, te da treba racionalizirati poslovanje državnih poduzeća. Također, nužna nam je veća učinkovitost zakonodavnih i sudskih postupaka", rekao je Adrović.

Šonje: Efikasnost investicija puno je važnija od kvantitete
Efikasnost investicija puno je važnija od kvantitete, odnosno njihovog ukupnog iznosa, krunski je zaključak dubinske analize trendova, strukture i efikasnosti investicija koji je za Hrvatsku udrugu banaka napravio ekonomist Velimir Šonje. Hrvatska ima velik zaostatak u pogledu ulaganja u intelektualno vlasništvo što je u direktnoj korelaciji s problemima obrazovanja i inovacija. Ipak, danas je struktura investicija bolja nego prije krize jer je smanjena ovisnost o ulaganjima u građevine u korist prerađivačke industrije. "Treba učiniti sve da se izbjegnu prevelike oscilacije investicija i to dizanjem fiskalnog kapaciteta, dobrom pripremom projekata i aktiviranjem lokalnih razina. Ključno je provođenje institucionalnih reformi i to au području građevinskih dozvola, insolvencijskog prava, brzini naplate i predvidivosti postupaka", kaže Šonje. Unatoč javnoj percepciji, oporavak investicija vuku prerađivačka industrija, turizam, trgovina i opskrba električnom energijom i plinom. Za zakonodavca fokusiranog na EU fondove bitan je podatak da ulagači 80% investicija financiraju iz privatnih sredstava. "Javni izvori koji uključuju i EU fondove po važnosti nikada neće dosegnuti dva najvažnija izvora, vlastita sredstva te kredite i leasing. U tom su ključne tri stvari: fokus politike mora biti na razvoju tržišta kapitala, mora se rasteretiti investitora i provesti reformu institucija. Kad nešto od toga napravimo, moći ćemo se percipirati kao atraktivna zemlja za posao i ulaganja", zaključio je Šonje.

 
 
 
Na panelu su sudjelovali Jako Andabak, Mladen Fogec, Goran Pauk i Christoph Schoefboeck (slika desno)/Marko Lukunić/PIXSELL
 
I:Poslovni/Direkt INFO

DIREKT INFORMATOR



Snimamo televizijiske emisije! 

Ne gubite vrijeme tražeći klijente, neka klijenti sami pronađu Vas

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu

Izrađujemo WEB stranice!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK