Atlas Rabac - putnička agencija

Zbog izbjegavanja poreza Hrvati svoj novac masovno sele iz oročene štednje

DIREKT INFORMATOR/POSAO/2019

 

 

 

 

 

Sklonost građana i poduzetnika da novac drže na neoročenoj štednji, na tekućim i žiroračunima, ne jenjava, nego raste, po stopama koje analitičari nazivaju povijesno visokim, dok polako rastu svežnjevi novčanica što se čuvaju u kućnim trezorima, čarapama i madracima, piše Slobodna Dalmacija.

Vezane vijesti
U mirovinskim fondovima 100 milijardi kuna, jedan prošlu godinu završio s minusom
Štedionice su i danas atraktivne, kamate na depozite dvostruko su veće nego u bankama
I kamate na štednju su na povijesno niskim razinama, a kad tomu dodate da se tako malu zaradu još oporezuje porezom na dohodak i prirezom, jasno je zbog čega se novac seli iz oročene u neoročenu štednju na koju se ne plaća porez, ako kamata ne prelazi 0,5 posto godišnje. Prosječna a vista kamata na kunsku štednju je 0,06 posto, a na deviznu 0,04 posto. Sve dok je novac u banci, bez obzira na kakvom računu i uz kakvu kamatu, siguran jer su svi iznosi do 100.000 eura osigurani.

Neki ne drže novac u bankama, nego u vlastitim trezorima, a među njima ima onih koji ne vjeruju nikome nego sebi, kao i onih koji to čine kako bi im novac ostao nevidljiv, a oni anonimni.

Po viđenju
Klasična štednja je i pored mršavih kamata najtraženija roba u bankama, premda su se kamate koje plaćaju štedišama strmoglavile na europske razine, pa su u deset godina s 10,24 posto prosječne kamate na oročenu kunsku štednju pale na današnjih 0,75 posto, a na deviznu s 4,16 na 0,55 posto, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke.

U bankama je krajem prošle godine bilo 162 milijarde kuna ukupne devizne štednje, što je dvije milijarde kuna manje nego krajem pretprošle godine, te 33,5 milijardi kuna više nego prije jednog desetljeća. Kunska se štednja prošle godine smanjila za 600 milijuna kuna, a u proteklom je desetljeću pala za 10 milijardi kuna, na sadašnjih 34,6 milijardi kuna.

Dio tog novca seli se u depozitni novac, odnosno, na žiro, tekuće i račune po viđenju, koji se - sudeći po podacima središnje banke - tijekom prošle godine povećao za 17,9 milijardi kuna, na 91,8 milijardi kuna. Od kraja 2008. do danas taj rast je izraženiji i iznosi 53,6 milijardi kuna.

- Depoziti ostaju dominantan oblik štednje. Pad kamatnih stopa na depozite je bio dodatno potaknut oporezivanjem primitka od kamata, što je dovelo do toga da građani prebacuju iz oročene u a vista depozite koji ostaju u bankama jer nema značajnih investicijskih prilika na domaćem tržištu kapitala, a dio je otišao u tržište nekretnina.

Sve ovo neće imati nekog makroekonomskog utjecaja. Nema opasnosti, likvidnost je visoka, prebacivanje u a vista depozite utječe i na kunske depozite, građani su više zainteresirani za kunu koja jača od 2015. godine.

Turistička žetva
Kada počne normalizacija kamatnih stopa, a prema sadašnjim očekivanjima, Europska središnja banka mogla bi ih početi podizati početkom iduće godine, i kada počne proces ulaska u eurozonu, ojačat će se sklonost deviznim depozitima - kazao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke, koji na naše pitanje u kolikoj mjeri novac od turizma utječe na ova kretanja navodi da se sezonski efekt turizma itekako vidi.

- Prije početka sezone ti su depoziti pod pritiskom radi pripreme sezone, a onda pri kraju ljeta počinje rast i traje do kraja godine. Prosječna razina depozita po županijama je veća u jadranskoj Hrvatskoj nego u kontinentalnoj, vidi se važnost tog sektora - kaže Šantić.

Analitičari Raiffeisenbank tvrde da je doprinos rastu novčane mase na godišnjoj razini, iako blaži, došao i od rasta iznosa gotovog novca izvan kreditnih institucija koji je na kraju prosinca iznosio 28,1 milijardu kuna, što je bilo 2,6 milijardi kuna ili 10 posto više u odnosu na kraj pretprošle godine.

- Naime, najuži monetarni agregat M1 (novčana masa) koji obuhvaća gotov novac izvan kreditnih institucija, depozite ostalih financijskih institucija kod Hrvatske narodne banke te depozitni novac kod kreditnih institucija na kraju 2018. iznosio je gotovo 120 milijardi kuna, što je njegova povijesno najviša razina.

Tako je na godišnjoj razini zabilježen rast za 20,6 milijardi kuna ili 20,7 posto - navode analitičari, objašnjavajući da zamjetan rast iznosa depozitnog novca oslikava veću sklonost držanja likvidne imovine, što je zasigurno motivirana i povijesno niskim kamatnim stopama na štednju.

 

 

 

I:Jutarnnilist/Direkt INFO

DIREKT INFORMATOR



Snimamo televizijiske emisije! 

Ne gubite vrijeme tražeći klijente, neka klijenti sami pronađu Vas

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu

Izrađujemo WEB stranice!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK