Italija – tempirana bomba za eurozonu, ali i za Hrvatsku Italija je najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske

DIREKT INFORMATOR POSAO/2018/

 

 

 

Europska komisija odbacila je u utorak talijanski prijedlog proračuna za 2019. godinu. Takvoj radikalnoj odluci EK je pribjegla prvi put u povijesti, ocijenivši da Italija na “nezapamćen” način krši europska pravila. Od talijanske Vlade je zatražila da svoj prijedlog proračuna revidira u roku od tri tjedna ili će se suočiti s disciplinskim mjerama.

Italija se, međutim, snažno opire mjerama štednje koju nameće Bruxelles. Talijanski premijer Giuseppe Conte izjavio je još ranije da nema ‘Plan B’ i ustraje na predloženom proračunu za sljedeću godinu koji previđa tri puta veći manjak odnosu na planove prethodne vlade.

Talijani su najveći euroskeptici
Populistička Vlada u svojim potezima i zaoštravanju odnosa s Europskom komisijom ima snažnu podršku građana koji već neko vrijeme mijenjaju svoje raspoloženje prema EU. Italija je trenutačno jedina članica u kojoj više građana misli da njihova zemlja nema koristi od članstva u EU.

Čak 45 posto Talijana (prema podacima Eurostata) smatra da Italija ne profitira od članstva, čime su postali veći euroskeptici od Grka koji su prošli oštru politiku štednje koju im je nametnuo Bruxelles.

Italija na korak od rejtinga ‘smeće’
Prošlu je godinu Italija završila s drugim najvećim dugom u EU-u od 131,2 posto BDP-a i ima najveće troškove njegova servisiranja u Europi. Samo za kamate platila gotovo 65,5 milijarda eura ili 3,8 posto BDP-a. Kreditna agencija Moody’s ovaj je mjesec smanjila ocjenu talijanskog javnog duga na samo jednu razinu iznad oznake ‘smeća’, ali s ocjenom stabilno.

Bloomberg primjećuje kako je nakon Moody’sove ocjene kredibilitet Italije sve samo ne stabilan. Sva tri razloga koje Moody’s navodi kao potencijalne okidače – manji rast gospodarstva vodi do većeg zaduživanja, ulagači traže više prinose te se povećavaju napetosti s Europskom komisijom – prije će se pogoršati i to vjerojatno – uskoro, piše Bloomberg.

Italija – najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske

Italija je tako postala tempirana bomba za eurozonu, ali i za Hrvatsku. Italija je naš najveći vanjskotrgovinski partner s udjelom od gotovo 14 posto ukupnog izvoza. Lani je Hrvatska najviše robe izvezla upravo u Italiju (čak 13 posto više nego u 2016.), pa je jasno da bi hrvatska poduzeća itekako mogla osjetiti svaki potres na talijanskom tržištu.

>> Po robnom izvozu Hrvatska uvjerljivo zadnja u EU 10

Osim toga, talijanske banke, koje bi mogle postati prve žrtve nove krize, vlasnice su najvećih banaka u Hrvatskoj, Zagrebačke banke i PBZ-a. MMF je u svom najnovijem izvješću o globalnoj financijskoj stabilnosti upozorio kako bi rast prinosa na talijanske obveznice mogao biti destabilizirajući za tržišta, a među prvima bi upravo talijanske banke mogle biti ugrožene budući da u svom portfelju imaju veliki iznos državnih obveznica. Kada prinosi porastu, smanjuje se , naime, vrijednost obveznica koje banke drže, narušava njihov osnovni kapital i dovodi u pitanje njihovo zdravlje.

Ako se talijanske banke doista nađu u teškoćama, centralne banke im ovaj put neće moći pomoći kao za vrijeme financijske krize 2008. godine, upozorio je nedavno Richard Portes, profesor ekonomije na London Business Schoolu.

Vujčić: Hrvatske banke mogu podnijeti novu krizu
“Hrvatske banke su otpornije na šokove koji bi mogli doći”, izjavio je ovaj tjedan guverner HNB-a Boris Vujčić. U odnosu na krizu iz 2008. banke se, pojasnio je, u većoj mjeri oslanjaju na domaće izvore financiranja. Strani izvori (zaduživanje kod matičnih banaka) su gotovo nestali, od 2016. profitabilnost banaka se oporavlja, dok udjel teško naplativih ili nenaplativih kredita ubrzano pada i sada je na oko 10 posto.

No, iako se banke ubrzano rješavaju loših kredita, Hrvatska, uz Italiju, spada među šest, sedam europskih zemalja koje imaju više od 10 posto loših kredita u svom portfelju.

“Kad bi naše banke bile prisiljene otpisati sve loše kredite i to po vrijednosti nula, još uvijek bi bile iznad propisane kapitaliziranosti. To znači da su domaće banke, ako i dođe do krize, dovoljno jake da ju podnesu”, tvrdi guverner Vujčić.

Italija nije Grčka, ali bi mogla nanijeti veće štete
No, bude li došlo do dodatne eskalacije problema u Italiji, to se može odraziti i na hrvatski proračun kroz povećanje rashoda zbog ponovnog rasta kamata te na gospodarski rast. Osim toga, zatrese li Italija eurozonu, kao što se pribojava sve više analitičara, u pitanje bi mogli doći i naši planovi oko uvođenje eura.

“Često čujemo kako Italija nije Grčka. Kako god bilo, Italija nije u poziciji povećavati proračunski manjak jer, na koncu, ne tiska sama vlastiti novac”, piše Bloomberg podsjećajući, međutim, kako Europska centralna banka više nema onakav manevarski prostor kakav je imala u vrijeme eskalacije grčke krize.

To je ujedno i glavni razlog zbog čega vlada velika zabrinut oko Italije koja je, k tome, treća najveća ekonomija u eurozoni. Talijanski BDP je čak 10 puta veći od grčkog, što znači da problemi u toj zemlji mogu stvoriti i znatno veću štetu.

Izvor:1 plan.hr/Direkt Infomator 2018

DIREKT INFORMATOR

Snimamo televizijiske emisije! 

Ne gubite vrijeme tražeći klijente, neka klijenti sami pronađu Vas!

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

Izrađujemo WEB stranice! Reklamiramo Vas!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK