Puno je nedoumica o tome koliko je isplativo biti privatni iznajmljivač, a odgovor uglavnom varira o tome - koga se pita.

Turizam Direkt Informator 2018

 Koliko je isplativo biti privatni iznajmljivač, rezultati su zanimljivi...ILI JE BOLJE RADITI NEŠTO DRUGO?


 
Zoran Kusalo / CROPIX
 

Puno je nedoumica o tome koliko je isplativo biti privatni iznajmljivač, a odgovor uglavnom varira o tome - koga se pita.

Pa se vlasnici zimmer freia uglavnom nabacuju s basnoslovnim iznosima investicija, komunalnih naknada, poreza, boavišnih pristojbi i sličnih obveza koje bi trebale umanjiti njihove zarade.

S druge strane, cijeli je set onih koji vjeruju da je iznajmljivanje jedna od najprofitabilnijih mikropoduzetničkih grana - povlaštenog poreznog opterećenja, bez potreba za većim zapošljavanjima, oslobođenih inspekcija i s čistom zaradom s kojom, vjeruje se, kroz godinu uspijevaju živjeti bez nekih dodatnih radnih aktivnosti.

 

Istina je, vrlo vjerojatno, negdje na sredini, iako računica Jutarnjeg lista vrlo plastično dokazuje da je sektor privatnog iznajmljivanja, u poreznom smislu, jedan od najpovlaštenijih i najugodnijih zanimanja u zemlji.

Pa evo kako ta računica izgleda.

Da bi ona bila što realnija, od Hrvatske turističke zajednice zatražili smo parametre na temelju kojih smo izračunali veličine kapaciteta prosječnog iznajmljivača, pribavili podatke o prosječnim cijenama ležajeva te u jednadžbu ubacili i iznose propisanih opterećenja.

U Hrvatskoj je, prema podacima iz eVisitora, u 2017. godini registrirano bilo 86.703 iznajmljivača, s ukupno 190.431 smještajnom jedinicom te 544.813 osnovnih i 145.941 pomoćnim ležajevima.

Gledajući prosjek, hrvatski domaćin tako ima po dvije smještajne jedinice - sobe ili apartmana - s ukupno šest osnovnih i jednim pomoćnim ležajem (točnije, ležaja ispada 1,6 po iznajmljivaču, ali kako je ovo konzervativna računica, pomoćne smo ležajeve zaokružili na jedan).

S obzirom na broj kapaciteta koji je manji od deset, prosječni hrvatski domaćin tako ima pravo na plaćanje paušalnog iznosa godišnjeg poreza koji u turističkim destinacijama iznosi 300 kuna po ležaju, s time da se za onaj jedan pomoćni ležaj ne plaćaju ni porez niti boravišna pristojba (dakle, porez iznosi 1800 kuna na godinu).

Taj drugi namet - boravišna pristojba - našeg će domaćina godišnje također stajati 300 kuna po ležaju, što znači da se ukupno godišnje opterećenje, u vidu paušala poreza i godišnje pristojbe, kod prosječnog domaćina penje na 3600 kuna na godinu.

Da bismo, međutim, izračunali koliko će na razini godine prosječni hrvatski domaćin ostvariti prihoda, potrebno je bilo pronaći podatke o prosječnim cijenama ležajeva u privatnom sektoru, što nažalost nismo uspjeli dobiti kroz eVisitor.

Jedina koliko-toliko objektivna računica bila je ona portala Njuškalo koji je izračunao kako prosječni hrvatski apartman postiže cijenu od 63 eura što bi, računavši da u svakom od njih imamo oko tri kreveta, značilo da cijene ležajeva u zimmer freiju na Jadranu postižu cijenu od 21 eura po noći.

Za računanje prosječnih godišnjih prihoda iz zimmer freija, međutim, nedostaje nam još podatak o prosječnoj zauzetosti koju smo uspjeli dobiti iz eVisitora.

Ona je u 2017. godini iznosila 17,86 posto odnosno 65 dana, što nam sada daje sve parametre da bismo izračunali prosječni godišnji prihod iz iznajmljivanja.

Sa sedam ležajeva u dva apartmana te prosječnom zauzetosti od 65 dana godišnje po ležaju, naš domaćin uspije kroz godinu uprihoditi 9555 eura odnosno 70.707 kuna, na koje je potom dužan platiti propisane namete.

Osim toga, obzirom na visinu godišnjeg prihoda, jasno je kako prosječni domaćin nije u sustavu PDV-a, što također dodatno olakšava njegov posao.

Od ukupnog iznosa, dakle, trebamo oduzeti 3600 kuna paušalnog poreza i boravišne pristojbe, a potom i iznos turističke članarine koju iznajmljivači plaćaju u godišnjim iznosima od 0,16 posto ukupnih prihoda.

Od iznajmljivačevih prihoda, dakle, treba još oduzeti 113 kuna čime u tipičnom zimmer freiu, nakon plaćanja svih nameta, ostaje iznos od 66.994 kune.

Ne propitkujući pritom je li to velik ili malen novac, važno je za napomenuti kako računica dokazuje da je sustav iznajmljivanja jedan od porezno najneopterećenijih hrvatskih zanata.

Stopa poreza od 1800 kuna na sedam ležajeva godišnje tako iznosi samo 2,5 posto, što je opterećenje o kakvom drugi poduzetnici mogu samo sanjati.

A sada još platiti i danak netalasanju biračkih baza.

Evo kako to izgleda u brojkama:

Prosječan iznajmljivač:

- ima dvije smještajne jedinice

- šest osnovnih i jedan pomoćni ležaj

- kreveti su mu u prosjeku zauzeti 65 dana godišnje

- krevet iznajmljuje po prosječnih 21 euro za noć

- nije u sustavu PDV-a

Nameti koje plaća:

- 300 kuna paušalnog poreza godišnje na svaki osnovni ležaj: 1800 kuna

- 300 kuna boravišne pristojbe na svaki osnovni ležaj: 1800 kuna

- 0,16 posto ukupnog godišnjeg prihoda na ime turističke članarine

Računica:

- ukupni godišnji prihodi: 7 kreveta puta 21 euro puta 65 dana = 70.707 kn

- prihodi nakon plaćanja poreza, pristojbe i turističke članarine: 70.707 minus 1800 kuna poreza minus 1800 kuna pristojbe minus 113 kuna članarine = 66.994 kune

Stopa poreznog opterećenja:

- godišnji prihod 70.707 kuna

- godišnji porez 1800 kuna

- stopa poreza: 2,5 posto

Izvor:Novac.hr

DIREKT INFORMATOR

Snimamo televizijiske emisije! 

Ne gubite vrijeme tražeći klijente, neka klijenti sami pronađu Vas!

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

Izrađujemo WEB stranice! Reklamiramo Vas!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK