Neočekivani obrat na tržištu valuta: kuna pala usred ljeta

 
iznenadno slabljenje
Neke velike korporacija, uključujući i državne tvrtke, kupile su po nekoliko desetaka milijuna eura u svrhu tekućeg poslovanja, a i banke su vjerojatno pazile na svoje devizne pozicije, tumače analitičari

Domaća valuta se ovog tjedna nije ponašala sukladno svojim ljetnim navikama u okviru kojih redovno jača u odnosu na euro, nego je, neočekivano, od ponedjeljka do petka oslabjela sa 7,396 na 7,422 kuna za jedan euro, odnosno za 0,35 posto.
U Hrvatskoj narodnoj banci tvrde da nije došlo do trajnije sezonske promjene tečaja, već su službeno poručili da je "deprecijacija koju spominjete rezultat jednokratne kratkoročne potražnje bez značajnijeg utjecaja na sezonsko kretanje tečaja". S takvim stavom se slaže i većina analitičara s kojima smo pričali, s tim da kao odgovorne za ovako nenadano slabljenje kune u ovom dijelu godine mnogi vide u većoj potražnji velikih korporacija za devizama, ili zbog tekućih deviznih troškova ili zbog nekih drugih, možda i sitnijih spekulantskih razloga.

No, kao možda "glavni i odgovorni" krivac za naglo jačanje eura neki navode i devizne futurese mirovinskih fondova koje zadnjih godina većinom otvaraju u veljači, s rokom zatvaranja u kolovozu, pa onda automatski dolazi do veće potražnje za eurima u tom razdoblju. Futures ugovor je, pak, standardizirani ugovor o kupnji ili prodaji predmetne imovine definiranog datuma u budućnosti, po tržišno određenoj cijeni("the futures price"), a tako se investitori, i fondovi, štite od deviznih rizika ili se spekulativno klade na kretanje tečaja nekih valuta. Iako do sada ti futuresi nisu izazivali veću paniku, jer su bili raspoređeni kroz nekoliko dana, čak i tjedana, ovaj put su sredinom tjedna na "naplatu" došli nešto veći iznosi, pa su trgovci devizama malo osjetljivije reagirali.
Naime, ovog ponedjeljka je kuna bila ispod 7,40 kuna za jedan euro, u srijedu je blago oslabila na 7,401, da bi do kraja tog dana na tržištu euro ojačao do 7,422, što je u četvrtak zabilježila i tečajnica HNB-a. Potom su neke velike korporacija kupile, uključujući i državne tvrtke, po nekoliko desetaka milijuna eura u svrhu tekućeg poslovanja, a i banke su vjerojatno pazile na svoje devizne pozicije, pa je sve to razlog neobičnom ljetnom slabljenju kune. Zbog toga je i ovog petka HNB-ova tečajnica s početnih 7,421949 kuna za jedan euro "mrvicu" skočila na 7,428594 kuna za jedan euro, odnosno kuna je za toliko oslabjela.
Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke, istaknula je tim povodom kako je slabljenje kune "vjerojatno posljedica pozicioniranja velikih institucionalnih investitora odnosno zatvaranja deviznih pozicija u uvjetima razmjerno niskih razina tečaja eura u odnosu na kunu. Nadalje, dio potražnje za devizama dolazi i od korporativnog sektora što je dijelom vjerojatno i posljedica plaćanja uvoznih aktivnosti. Očekujemo skoru stabilizaciju tečaja pri trenutnim razinama, ali i nastavak solidne potražnje za kunama, što će u nastavku kolovoza gurati tečaj prema blago nižim razinama, odnosno jačanju kune", smatra Živković Matijević.
Tajana Štriga, analitičarka Signaliticsa navodi da je kuna najslabija od kraja ožujka ove godine, da se proteklih dana njome trgovalo i na razinama iznad 7,43 kune za jedan euro, te da "slabljenje domaće valute pritom ponajviše pripisujemo zatvaranju određenih špekulantskih pozicija na tržištu".
"Aprecijacijski pritisci na kunu, koji su proizlazili iz snažne izvedbe izvoza i visokih deviznih pozicija izvoznika, umanjeni su nedavno uslijed usporavanja rasta izvoza u toku prve polovice godine", rekla nam je Tajana Štriga, napominjući kako očekuje da će se devizni tečaj za desetak dana spustiti na razinu od oko 7,4 kune za jedan euro.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke skreće pažnju na to da je kuna bila jaka i prije ljeta, tako da nije čudno da onda tijekom ljeta dolazi do "peglanja" tečaja. Uz druge razloge jačanja kune, on navodi i priljev eura iz fondova EU i bolji kreditni status Hrvatske, ali upozorava i da moramo voditi računa o ponašanju velikih svjetskih središnjih banaka, te o globalnim gospodarskim i gepolitičkim odnosima.
Inače, od 2012. do 2016. prosječni tečaj se kretao u rasponu od 7,51 do 7,63 kune za euro, a osjetnije jačanje naše valute na sadašnje razine započeto prošle godine.

0,35 posto iznosi slabljenje kune od ponedjeljka do petka (sa 7,396 na 7,422 kuna za jedan euro)


Isplati li se trgovanje valutama? 
Prosječne kamatne stope na kratkoročno oročene devizne depozite stanovništva u travnju su iznosile 0,30 posto, dok je najveći ovogodišnji raspon kretanja tečaja kune i eura bio oko 0,50 posto.Dakle, ako bi se u kojem slučaju željeli kratkoročno "kockati" trgovanjem valuta (kuna-euro) to bi vam moglo donijeti 60 posto veću zaradu (s tim da tečajevi valuta mogu mnogo više oscilirati), odnosno zaradicu, u odnosu na kratkoročnu štednju. I to u idealnom slučaju da vas "krene kocka", odnosno da u pravom trenutku kupite i prodate valutu. Na štednju od 100.000 kuna to znači da bi vam kamata donijela 300 kuna, a na toliku valutnu okladu 500 kuna. Uz to, na prihod od kamata na štednju se plaća porez od 12 posto, što vam tih 300 kuna umanjuje na ispod 270 kuna. Naravno, ovo nije preporuka za trgovanje valutama. Jer, u slučaju da loše trgujete, u valutnom kockanju možete i izgubiti dio novca, mnogo novca. A i ono što dobijete u jednom i drugom slučaju (ako pretpostavimo maksimalni valutni raspon od 0,5 posto) pojest će vam ove godine inflacija, jer se procjenjuje da će biti oko 1,7 posto.

DIREKT INFORMATOR

Snimamo televizijiske emisije! 

Ne gubite vrijeme tražeći klijente, neka klijenti sami pronađu Vas!

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

Izrađujemo WEB stranice! Reklamiramo Vas!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK