Zašto ljudi imaju tumore a koze ih nemaju?


 

|Piše:

Marina Balažev/Direkt Informator

 
 

Zašto ljudi imaju tumore a koze ih nemaju?
Nekako mi je uvijek lakše povjerovati životinji nego čovjeku. S obzirom na ljudsku povijest to je nekako i razumljivo - na primjer sjetite se samo da liječniku, koji je uvidio da prljave ruke doktora izazivaju infekcije i smrtnost žena pri porodu, kolege nisu vjerovale (čak je završio u ludnici). Trebala su još godine i godine da se otkriju mikrobi odnosno njihova uloga u patologiji da bi na kraju medicina uvidjela kako im je kolega bio u pravu[1]. Kada su u pitanju životinje čini se da nema velike filozofije: zna se da konj ne pije gdje je voda prljava, daždevnjak može opstati samo tamo gdje nije zagađeno, kanarinac će u rudniku prvi shvatiti ima li plinova itd.   


Možda su životinje, baš zbog toga, česti likovi basni i bajki. Sjećamo se da je lisica lukava, sova mudra, lav hrabar i da slonovi dugo pamte…no koze se (osim u Kozi i sedam kozlića) sjetimo rijetko. 


Koza je dugo vremena smatrana đavoljom životinjom pa je često vlasnica koze, u vrijeme inkvizicije, znala biti spaljena a dokaz o suradnji s vragom bila je - koza. Smatra se i da je koza jedna od životinja koju je čovjek prvu uspio pripitomiti. No, ono što je manje poznato jest da je koza jedina životinja koja se nakon pripitomljavanja može ponovno snaći i opstati u divljini.
 Iako ljudi uzgajaju životinje, jedu ih, eksperimentiraju na njima, ubijaju ih i smatraju ih manje značajnim i vrijednim bićima, pred bolešću i smrti bliži smo životinjama nego što mislimo. Životinje i ljudi obolijevaju od mnogih zajedničkih bolesti, pa ipak liječnici i veterinari nikada ne razgovaraju jedni s drugima. Veterinari tretiraju iste bolesti kod životinja kao i liječnici kod ljudi. Pritom veterinari imaju posla s mnoštvom različitih životinjskih vrsta, uključujući pse i mačke, baš kao i ptice, ribe, zmije i divlje životinje.


Takva i mnoga druga zapažanja u svojoj knjizi Zašto ljudi imaju tumore a koze ih nemaju iznijela su dva veterinara Željko Grabarević i Ivo Rotkvić koji iza sebe imaju dugu veterinarsku praksu. 
Autori su iznijeli najnovije spoznaje iz humane i veterinarske medicine i na osnovu njih predlažu nove pristupe i načine spoznavanja nastanka, razvoja, te mogućnosti liječenja tumorskih bolesti.

 

Zašto koze ne obolijevaju od raka?
Naravno, svaka priča o tumoru počinje pričanjem o stresu. Danas već znamo da je stres sveprisutan (stres je i neophodan bez stresa se ne mogle odvijati osnovne biološke funkcije). No, kada govorimo o stresu mislimo na onaj „loši“ prekomjerni, nepotrebni stres koji uglavnom izazivamo sami sebi. Što nam se tada događa u tijelu? Ako bismo priču jako pojednostavili mogli bismo reći da, kada smo u stresu, prvo poraste razina hormona kortizola i ubrzo sve ode k vragu (s hormonima je to tako, neka se jedan malko poremeti odmah utječe i na sve ostalo). Ako smo u stresu često i ne znamo ga „otpustiti“ i povratiti ravnotežu (u umu pa onda i među hormonima) tijelo ne može popraviti štetu (nastej previše slobodnih radikala) pa se negativni učinci i oštećenja kumuliraju što dovodi do različitih bolesti, degeneracije tkiva, raka (vidite detaljnije u tekstu o telomerima).


Ili kako to objašnjavaju autori:
„Stres je ugrađen u svaki živi organizam, bez stresa praktički ne bi bilo života. Poljubac drage osobe jednako izaziva stres kao i neka neugoda, samo što je reagiranje različito. Možeš stradati zbog previše stresa, ali i zbog premalo stresa.  No ispada da je sve stres, pa i dizanja ujutro.“
Istraživanje tumora u životinjama pokazuje da rak nije ni jedinstveno ljudska niti suvremena bolest. Svaka životinja s DNK koja se replicira jest osjetljiva na mutacije koje dovode do raka. No, među životinjama iznenađenje je - koza koja vrlo rijetko obolijeva od raka. I ta činjenica da koze imaju tako malo tumora povezuje se s tim što koze ne proživljavaju gotovo nikakav stres. Jednostavno rečeno: koze se ne živciraju!


„Pokazalo se da je hormon kortizol, koji utječe na stres, zapravo kod koza vrlo nizak i da su one od životinjskih vrsta najadaptiranije na stres.“


 

 Direkt Informator


 A što ćemo kad nismo koze?
Svi mi koji nismo koze možemo postati bolje adaptirani na stres. Možda ne možemo otići brstiti grančice ili odskakutati ali se možemo npr. baviti fizičkom aktivnosti, naučiti staviti stvari u perspektivu pa nam se mnoge neće učiniti tako strašnima. Možemo prakticirati neke od tehnika disanja ili meditacije, uvježbavati mindfulness ili vidjeti kako žive najdugovječniji. I, ako vam netko bude rekao da ste koza - sad znate da to i nije tako loše.

 Liječnik se zvao Ignaz Semmelweis a godina je bila 1850. kada je svoj zaključak izložio u Medicinskom udruženju u Beču. Tjerao je svoje studente da peru ruke prije pregleda i poroda, smatran je čudakom a nije se libio ni vrijeđati voditelje bolnica sve ogorčeniji jer nitko nije prihvaćao njegov savjet; Louis Pasteur je započeo eksperimentiranje o ulozi bakterija u fermentaciji vina kasnih 1850-ih ali većina otkrića do kojih je došao je objavljena desetak godina kasnije.

Izvor:Centar Proventus

DIREKT INFORMATOR

Snimamo televizijiske emisije! 

Ne gubite vrijeme tražeći klijente, neka klijenti sami pronađu Vas!

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

Izrađujemo WEB stranice! Reklamiramo Vas!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK