Gradonačelnike se zove da se prijave!

INTERVJU Krunoslav Borovec/Direkt Informator

EU nudi 100 milijuna eura za podizanje sigurnosti javnih prostora, pozivamo naše gradonačelnike da se prijave!

 

Javni poziv preko kojega će EU gradovima podijeliti 100 milijuna eura za zaštitu javnih prostora bit će otvoren koncem godine, ali su već pokrenute radne skupine koje trebaju razvijati projekte koji će ponuditi nova i inovativna, urbana rješenja za povećanje sigurnosti i zaštite javnih prostora

 

 

Na nedavno održanoj Konferenciji o sigurnosti gradova ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upoznao je gradonačelnike i predstavnike Udruge gradova RH s Akcijskim planom Europske unije za podizanje sigurnosti gradova, odnosno zaštitu javnih prostora, za što je predviđeno 100 milijuna eura. Ministar je gradove pozvao da pripreme projekte i prijave se za ova sredstva, te im ponudio pomoć MUP-a u pripremi, kako se ne bi ponovila situacija od prošle godine kada se na javni poziv EU nije prijavio niti jedan hrvatski grad.

O kakvom se točno pozivu radi i za kakve projekte gradovi mogu povući EU sredstva iz ovog fonda, objasnio nam je pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave policije Krunoslav Borovec, koji je ujedno i koordinator ovog projekta, odnosno osoba kojoj se gradovi mogu javiti za informacije i pomoć u pripremi svojih projekata.

 

 

G. Borovec, što obuhvaća Akcijski plan za podizanje sigurnosti gradova EU? Kakav je to točno program i kakvi se projekti mogu prijaviti, za što gradovi mogu povući novac?

 

- U EU postoje različite inicijative koje idu za tim da se unaprijedi kvaliteta života i sigurnost, te se podupiru projekti u državama članicama. S obzirom na aktualnu sigurnosnu situaciju zadnjih godina i činjenicu da se na prostoru Europe dogodio cijeli niz terorističkih napada koji su po svojoj fenomenologiji pojavnosti drugačiji nego što su bili ranijih godina, inicijative su išle za tim da se podigne sigurnost baš u smislu prevencije takvih terorističkih napada ili smanjenja štete ako se oni ipak dogode. Naime, ranije su teroristički napadi bili usmjereni u pravilu na određene vladine objekte, političare, otmice zrakoplova i slično, a zadnjih godina se to promijenilo na način da su meta napada sve češće javni prostori, prostori na kojima se okuplja veliki broj ljudi i da su mete prostori koji nisu branjeni, a žrtve se biraju nasumično. Naravno, to stvara veliki strah i ima veliki odjek, čime terorističke organizacije postižu svoje ciljeve. Cijeli niz primjera takvih napada, i u Engleskoj, Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, govori u prilog tome da je to određeni trend i da se sigurnosne službe time moraju posebno pozabaviti, odnosno da se treba poraditi na zaštiti javnih prostora.

Upravo iz tog razloga Europska komisija je u listopadu prošle godine usvojila Akcijski plan za potporu zaštite javnih prostora gdje apostrofiraju upravo ovo, nove prijetnje koje udaraju na javne prostore i napadaju nebranjene mete, i u okviru toga planiraju se određena financijska sredstva. Javni poziv za apliciranje za te projekte i sredstva bit će otvoren koncem godine, ali države članice su već upoznate s tim i pokrenute su  radne skupine koje trebaju razvijati projekte iz tog područja. Prije svega su to projekti koji bi išli prema inovativnim urbanim mjerama kojima bi se podigla sigurnost javnih prostora, a imajući pritom u vidu način izvođenja terorističkih napada koji se jednim dijelom izvode korištenjem teških teretnih vozila i nasumičnim gaženjem ljudi koji se zateknu na javnim prostorima.

 

Kakva bi to ona rješenja trebala biti?

 

- Naravno da nitko ne želi da se atraktivne javne površine na kojima se događaju određeni eventi ograđuju zidovima ili bedemima, nego se traže inteligentna, urbana rješenja koja neće zatvoriti te prostore, neće narušiti imidž tih prostora, ali će podići sigurnost na njima.

Stoga smo mi na konferenciji Sigurnost gradova dali gradonačelnicima prvu informaciju i ponudili im pomoć MUP-a u pripremi i izvedbi tih projekata ukoliko oni pronađu interes za njima. Odmah nakon te konferencije dali smo zadatak našim policijskim upravama da procijene na području svojih uprava i gradova za koje su nadležne, koji su to javni prostori koji imaju potencijala za takve projekte. Sigurni smo da ih ima jako puno, posebno u većim gradovima i gradovima koji su turistička središta. Primjerice, Zagreb sa svojim Adventom, Dubrovnik sa svojim velikim turističkim prometom, Split s rivom i trajektnom lukom, Zadar, Rijeka..., i drugi manji gradovi.

Mi ćemo procijeniti koji su to prostori koji bi, po nekim svojim karakteristikama, došli u obzir za ove projekte, a ovih dana će i gradonačelnici dobiti pismo ministra Božinovića u kojem ih još jednom upoznaje s cijelim Akcijskim planom, povodom zbog kojega je on donesen i načinom na koji on funkcionira, odnosno činjenicom da se na razini EK formira fond od 100 milijuna eura na koji se mogu aplicirati projekti kojima bi se unaprijedila sigurnost na javnim prostorima gradova.

 

Zna li se već koliko će od tih 100 milijuna eura biti na raspolaganju Hrvatskoj, odnosno koliko će gradovi moći povući za svoje projekte?

 

- Nisu još zadani okviri u smislu koliko se kroz jedan projekt može povući sredstava već će ključna biti kvaliteta projekta i inovativnost rješenja. Nešto što je novo, inovativno, učinkovito, i što bi onda kao dobru praksu mogli primijeniti i drugi.

 

Imate li vi u MUP-u već neke prijedloge i ideje tih rješenja ili ih gradovi moraju sami osmisliti?

 

- Ne treba očekivati da će policija doći s gotovim rješenjima, tu treba konzultirati odgovarajuće struke, na prvom mjestu mislim na arhitekte i urbaniste i druge koji se bave planiranjem i arhitektonskim rješenjima na javnim prostorima. Tek ćemo vidjeti kakva će se rješenja pronaći i što u tom smislu možemo ponuditi i aplicirati kao projekt.

 

Sličan poziv bio je objavljen i lani, no na njega se nije javio nitko ih Hrvatske. Kako to?

 

- Očito je informacija prošla negdje mimo fokusa pažnje. Ovdje se radi o projektima koji nisu vezani za fondove kroz koje policija nominira svoje projekte za opremanje ili podizanje sigurnosti, nego se radi o projektima koji će se financirati kroz fondove za regionalni razvoj tako da će sasvim sigurno biti potrebna suradnja s nadležnim ministarstvom. Vidjet ćemo što u tom smislu možemo pametno ponuditi, ali bez stručnjaka koje sam spomenuo, koji definitivno moraju dati svoje prijedloge, stavove i ideje vezano za te javne prostore se ništa neće moći napraviti. Mnogi od javnih prostora koji su potentni za ovakve projekte su ili spomenici kulture ili su uske gradske jezgre, i trebat će uložiti puno truda da se isprojektiraju mjere koje neće narušiti identitet tih prostora, a opet će biti u funkciji sigurnosti.

 

Postoje li, s obzirom na prošlogodišnji natječaj, neki dobri primjeri iz europskih gradova koji su već ostvarili sredstva, a koji bi se mogli prekopirati?

 

- Mi za sad nemamo konkretnih informacija, ali krenuli smo u komunikaciju s partnerskim policijama iz drugih država da vidimo jesu li već neka rješenja negdje primijenjena, ali očito se i s razine Europske komisije traži nešto novo i inovativno što bi u konačnici moglo koristiti svima.

 

Kakva vam je, inače, suradnja s gradovima kada je sigurnost u pitanju?

 

- Suradnja s gradovima je jako dobra što je posebno važno za vrijeme turističke sezone kada imamo veliki broj stranih turista, i kada mnogi gradovi višestruko premašuju svoju populaciju. S njima jako dobro surađujemo, povećavamo kapacitete policije u tim gradovima koji nam pružaju logističku pomoć. Imamo, primjerice, Novalju u kojoj se zbog specifičnog vida turizma, velikog broja festivala i stranaca koji dolaze, koja pruža kapacitete za smještaj policajaca, i to je nešto što dobro funkcionira. Međutim, treba reći da je do sada fokus u Hrvatskoj bio u pravilu usmjeren prema nekakvom rasprostranjenom kriminalitetu i javnom redu na tim prostorima, no ono na što nas Europa upozorava je da polako fokus treba usmjeriti i prema novim prijetnjama, odnosno terorizmu. Srećom, Hrvatska nije imala tih iskustava i nikakvih konkretnih terorističkih prijetnji ili aktivnosti, ali treba razmišljati i o budućnosti. (gradonačelnik.hr)

 

 Izvor:Gradonačelnik.hr

DIREKT INFORMATOR

Snimamo televizijiske emisije!

Navesti ćemo samo neke od emisija u kojima smo gostovali: OBN Sarajevo, PINK BiH, HRT ,Tv Istra,  TV NOVA  Pula 

Upravo snimamo televizijsku šaljivu seriju" Ured XXL" u vlastitoj produkciji!   

Ne gubite vrijeme tražeći klijente - neka klijenti sami pronađu vas!

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK