Lakše je stvoriti dobar tim nego ga održavati i tu je ključno

Lakše je stvoriti dobar tim nego ga održavati i tu je ključno

Prioritet svake kompanije je poboljšanje rezultata uz istovremeno smanjenje troškova, a to omogućava timski rad. 

Timski rad je važan jer svi članovi tima dijele zajednički cilj, motiviraju jedni druge i angažirani su da što uspješnije i efikasnije obave zadane zadatke. 

No, dobar i produktivan tim nije jednostavno održavati, zbog čega je potrebno mnogo truda da bi kao takav opstao.

 O tome kako održavati odnose u timu i što uopće čini dobar tim, porazgovarali smo s direktoricom Sektora prodaje

 

Gordanom Frgačić i poslovnom konzultanticom Natašom Trojak.


– U idealnim uvjetima dobar tim bi bio kao onaj iz filmske uspješnice “Oceanovih 11” – grupa ljudi od kojih svaki ima neku specifičnu vještinu,

 izvanredno se nadopunjuju i zajedničkim snagama uspješno rješavaju težak i kompleksan zadatak. Realnost je, 

nažalost, drugačija i rijetko imamo priliku sjesti i selektirati tim – najčešće dobijemo već određene ljude s kojima moramo raditi.

 Zato je jako važno da upoznamo ljude, kako bismo mogli ispravno podijeliti uloge u timu, moramo biti senzibilni za njihove različitosti, 

koje su važnije nego njihove sličnosti. 

Podjela uloga i te kako utječe na međuljudske odnose u timu, jer ako ljudi nisu zadovoljni svojom ili tuđim ulogama, sigurno će doći do nezadovoljstva

– objašnjava Gordana Frgačić. Neke od koristi timskoga rada su te da tim može imati sva potrebna znanja i vještine, a pojedinac ne. 

Riječ je o povećanom angažmanu zaposlenika, smanjenju stope odsutnosti te zadržavanju kontinuiteta u poslovnim procesima, smanjenju 

konflikata, poboljšanju kreativnosti i inovacija. 


Romana Siretz - direktorica Sektora prodaje u Generalturistu

U timskom radu zaposlenici osjećaju da daju doprinos ostvarenju zajedničkih ciljeva, imaju zajedničku viziju te ono što je izuzetno važno –

 fleksibilnost. Ona je danas vrlo važna na tržištu sve zahtjevnijih klijenata i lako se gubi na konkurentnosti ako niste spremni brzo reagirati na zahtjeve – nastavlja Frgačić.

Emotivna inteligencija
– Uspješan tim nije lako složiti. Kako će biti složen tim ovisi o situaciji kao i o zadatku. Emotivna inteligencija strašno je važna za dobar rad tima. 

Ona je sposobnost ili rad na samome sebi koji dovodi do razvijanja samosvijesti i samodiscipline svakog individualca, zatim vještine čitanja drugih,

 poznavanja njihovih reakcija, učinka jedne osobe na drugu – ističe Romana Siretz. Vrlo je važna i sposobnost učenja iz pogrešaka, jer pogreške nisu

 tu da nas kažnjavaju, već da iz njih izvučemo nešto dobro.

– Nema pravila kako sastaviti dobar tim, jer jedna osoba može u jednom timu funkcionirati odlično, a u drugom loše. Znači, ja možda jesam dobar timski igrač,

 ali to ne znači da sam dobra za svaki tim. Važno je znati da svi mi možemo u timu biti odlični pojedinci kojima su dodijeljene adekvatne

 uloge i posjedujemo adekvatna znanja i vještine, ali ako je vođa loš i ne daje nam povratnu informaciju, ne zna nas usmjeravati i ne osigurava

 nam potrebne resurse da bismo dobro obavili svoj zadatak, to što smo svi mi odlični opet neće ništa značiti – smatra Nataša Trojak. Dobar voditelj tima

trebao bi biti dobar komunikator, ali i dobar slušač, mora biti sposoban donijeti odluku, ali istovremeno biti oprezan, asertivan i senzibilan, dinamičan i tolerantan, 

objašnjava Gordana Frgačić.

– Nemoguće je opisati dobrog voditelja jer njegove osobine često isključuju jedna drugu. Prije svega mora dobro poznavati samoga sebe, odnosno svoje jakosti i nedostatke

 i mora davati osjećaj sigurnosti svome timu. No, ne smijemo zaboraviti da je voditelj tima prije svega i osoba koja preuzima odgovornost za rezultate tima, kakvi god oni bili, te da to treba stati u prvi plan, a ne skrivati se iza članova svoga tima – naglašava Frgačić. Voditelj tima mora biti uzor i mora pripremiti nekoga tko će ga naslijediti i tako ga cijelo vrijeme odgajati.

– Svi se mi možemo razboljeti, otići na godišnji ili rodiljni i naša je dužnost kao vođe tima na nekoga prenositi svoja znanja i kreirati ga. Dobar voditelj kaže “mi”, a loš voditelj kaže “ja”. Iako mnogi voditelji timova strahuju od moguće konkurencije, dobrom voditelju treba biti u interesu stvoriti dobar tim kako bi on sam mogao ići stubu dalje. On mora imati viziju svoje karijere – tvrdi Romana Siretz.


Gordana Frgačić - direktorica Sektora ljudskih resursa i ureda uprave u Kvarner Vienna Insurace Group

Tim bi kao bazu trebao imati povjerenje, podršku i sigurnost.

– Povjerenje mora postojati među članovima tima, a prije svega ga stvara vođa, podrška znači da svi članovi tima pomažu, ako netko ima loš dan,

 trebamo znati da će netko uskočiti umjesto nas i zamijeniti nas. I treća je sigurnost, koja znači da unutar svoga tima bez straha od posljedica mogu

 iznositi svoje ideje, a sve se to stvara kroz komunikaciju – kaže Nataša Trojak. 

Postoje tri razvojne faze timskog rada, prva faza je dobra radna skupina, sljedeća je administrativni tim, što predstavlja fazu kada smo nominirali članove tima

 i oni formalno rade u timu, a tek nakon toga slijedi pravi tim, a to je angažirani tim u kojem svi zajednički rade na jednom zadatku, nastavlja Nataša Trojak. 

Pritom je važno razlikovati zadovoljan od angažiranog tima, jer prvi će dati odlične zadatke, a samo će angažiran tim dati vrhunske rezultate, odnosno i više nego što se traži.

No, jednom kada se okupi dobar tim, najteže ga je i zadržati.

– Kada shvatimo da imamo dobar tim, zadržati ga možemo isključivo dobrom komunikacijom. U većini kompanija iskristaliziralo se da je postojeća komunikacija loša

 ili nedovoljna, ili zaposlenici unutar kompanije uopće ne znaju koji je njihov zadatak i što bi točno trebali raditi. Treba upoznati sve članove tima, 

saslušati ih, poticati da budu što slobodniji u iznošenju svojih ideja, naučiti ih da svoje stavove argumentirano brane u raspravama i na kolegijima

. U Americi su smislili takozvani “coffee corner” unutar kompanija. Jedan razgovor uz kavu, odnosno neformalna komunikacija može nam puno toga otkriti

 ili nas potaknuti na bolju razmjenu mišljenja – objašnjava Romana Siretz.

Tim se sastoji od individua
Lakše je stvoriti dobar tim nego ga održavati, jer u početku u timu vlada entuzijazam, ljudima je sve zanimljivo, no poslije sve to postane rutina,

 svi očekuju nešto novo i zbog toga padne početni zanos.

– Osobno smatram da sada imam jako dobar tim, kojim se ponosim, i moram priznati da me i samu muči pitanje kako takav tim dalje održavati.

 To je velik izazov. Ne smijemo zanemariti da su ljudi u timu ipak individue, svaka za sebe i na svoj način, svi imaju svoje specifičnosti, ne moraju se 

baš uvijek svi slagati sa svima i o tome treba stalno voditi računa. Tim treba razvijati i na stručnoj bazi, brinuti se za karijeru i napredovanje članova tima,

 treba paziti jesu li ljudi zadovoljni,

 odnosno angažirani – kaže Gordana Frgačić.

Pet razarača dobrih timova su: odsustvo povjerenja, strah od sukoba, nedostatak predanosti poslu, izbjegavanje odgovornosti i nebriga za rezultat.

 No, unatoč trudu i volji, nije uvijek jednostavno rješavati probleme unutar tima. U takvim situacijama treba saslušati obje strane među kojima je izbio sukob.


Nataša Trojak - poslovna konzultantica

– Dala bih primjer kako riješiti probleme u komunikaciji i kako riješiti konflikte. Uvijek volim reći ljudima da zamisle što bi napravili da su bili na mjestu

 osobe s kojom su se sukobile i sagledaju to iz druge perspektive. Nije loše ljude s vremena na vrijeme zarotirati da vide što rade njihovi kolege, jer je

 uvijek u susjednom dvorištu trava zelenija.

No, onda se iznenade kada vide zadatke drugih kolega ili timova – kaže Romana Siretz. Novi član tima lako bi mogao narušiti odnose među kolegama, 

zbog čega treba biti posebno oprezan pri njegovu izboru.

– Važno je paziti u kakav tim ta osoba dolazi. Na selekcijskome intervjuu treba vidjeti može li se ta osoba uklopiti u postojeći tim ili ne. Čak je bitnije hoće 

li se osoba uklopiti u tim od njezinih prethodnih znanja i iskustava. Znanje se lako može steći uz uhodan tim. Ponašanje se ne može mijenjati i zato novog 

čovjeka treba birati prema ostatku tima, uz ostale poželjne karakteristike – nastavlja Siretz. Odnose u timu može narušiti i pušač okružen nepušačima.

– Ponekad, ako trebate stručnjaka kakav se teško nalazi na tržištu rada, morat ćete “kupiti” i neke nepoželjne karakterne osobine u korist stručnosti, no kod češćih zanimanja to nije problem – zaključuje Gordana Frgačić.


Pojedinac posjeduje 20 posto znanja

Timski rad kao koncept se razvija zadnjih dvadesetak godina i danas je još uvijek jako važan zato što funkcionira. Prije 40 godina jedna je osoba, odnosno pojedinac, 

posjedovala 80 posto znanja potrebnih da bi obavljala svoj posao, dok je 20 posto trebao dobiti od kolega iz svoga okružja, od šefa, iz literature.

 Danas je situacija obrnuta, pojedinac posjeduje 20 posto znanja, a 80 posto znanja trebamo dobiti od drugih ljudi, jer su znanja postala toliko usko

 specijalizirana da moramo biti specijalisti za jedno usko područje kojim se bavimo. Kroz tim se postiže razina znanja od 80 do 90 posto, znači,

 tim danas može ono što je prije mogao pojedinac.


'Team building' koristan je ako se zna što se njime želi postići

– “Team building” izuzetno je korisna stvar. Treba znati što se od njega očekuje i što se njime želi postići. Prije “team buildinga” potrebno je napraviti presjek tima,

 vidjeti u čemu smo jaki, a u čemu slabi. Generalturist ih organizira, a u Hrvatskoj nam je jako malo tvrtki došlo sa zahtjevom da žele

 poboljšati komunikaciju unutar tima, riješiti konflikte ili nešto slično. Uglavnom traže subotu i nedjelju, a tada ljudi već u startu kreću

 loše volje jer im je oduzet njihov vikend. “Team building” treba se organizirati tijekom radnog tjedna i tomu treba ozbiljno pristupiti –

 kaže Romana Siretz iz Generalturista te dodaje kako su se svi zbog upotrebe mobitela i e-mailova otuđili, zbog čega se treba više družiti. 

– I zajedničko druženje i “team building” izuzetno su korisni jer se zaposlenici međusobno upoznaju. Jednom smo imali “team building”

 na temu rješavanja konflikta i to nam je jako pomoglo – ističe Nataša Trojak. – Naš centralni događaj toga tipa su naše sportske igre koje

 se održavaju jednom godišnje i koje su vrlo slojevite, od zajedničkog okupljanja i proglašenja najboljih prodavača, do rezimiranja godine i 

informiranja o planovima i poslovanju tvrtke – tvrdi Gordana Frgačić.

Izvor:Večernji list

DIREKT INFORMATOR ZA VAS BIRA NAJBOLJE VIJESTI!

DIREKT INFORMATOR


 

  Snimamo televizijiske emisije!

  Navesti ćemo samo neke od emisija u kojima smo gostovali: OBN Sarajevo, PINK BiH, HRT ,Tv Istra,  TV NOVA  Pula 

  Upravo snimamo televizijsku šaljivu seriju" Ured XXL" u vlastitoj produkciji!   

 

 

  Ne gubite vrijeme tražeći klijente - neka klijenti sami pronađu vas!

  Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK