Zašto su plaće kuhara i konobara u Austriji veće nego u Hrvatskoj? Vlasnik restorana ima odgovor

Zašto su plaće kuhara i konobara u Austriji veće nego u Hrvatskoj? Vlasnik restorana ima odgovor

 
 
Piše: Pismo čitatelja
Objavljeno prije 8 sati
Direkt Informator donosi
 
Smanji veli�inu slova Tekst Pove�aj veli�inu slova

Davor Puklavec/PIXSELL, 123rf

EVO čitam malo ovu histeriju zadnjih dosta vremena o nedostatku radnika, lopovima ugostiteljima i kako se restorani zatvaraju radi tih problema. Čitam komentare sveznajućih Hrvata – radnika, emigranata, prevarenih, žrtava, lopova ugostitelja i sličnih. Sam sam jedan lopov ugostitelj, držim u ruci račun iz jednog restorana jako sličnog mom u kojem sam bio u Austriji i pitam se u čemu je kvaka? Kažu ljudi na internetu da konobari/kuhari tamo imaju plaće 2500 eura pa se pitam: Je li moguće da sam ja toliki egoistični lopov da odlučim napraviti usporedbu poslovanja mene ugostitelja – mog restorana iz sela Mimice na plaži na dalmatinskoj obali i restorana u austrijskom selu na snijegu od kolege, nazovimo ga – Carl. Da stvarno vidim u biti koliko sam ja smeće…
 
Radi lakšeg izračuna, pretpostavimo sljedeće:
-Da su Mimice i to selo u Austriji otprilike jednako popularna destinacija.
-Da Marko i Carl restoran imaju u vlastitom prostoru.
-Da su oba restorana jednake kategorije s jednakim brojem stolova. Recimo, 25 stolova cca 120 sjedećih mjesta i da imaju prosječno 2 izmjene u danu.
-Da su oba restorana nova i da su i Marko i Carl mladi ljudi, uložili cca 700.000 eura u restoran koji su financirali kreditom na 10 godina.
 
E sad idemo.
 
Niže je u tablici jedan račun koji sam ja platio karticom za dvoje odraslih i jedno dijete kod našeg Carla i cijene tih istih artikala po aktualnom cjeniku u mom restoranu u Mimicama – koji slovi kao skuplji restoran (u prilogu račun iz Austrije – da ne bude da lažem). Dodao sam pizzu i pivo jer je to važan dio ponude, a to nismo jeli u Austriji. 

Usporedba cijena Austrija - Hrvatska
Artikl Cijena u Austriji eur / hrk  Cijena u Hrvatskoj  
Cola  4,5 eur / 33 hrk 20 hrk
Voćni čaj  2,5 eur / 19 hrk 14 hrk
Mineralna 0,5 l  2,5 eur / 19 hrk 18 hrk
 Kava s mlijekom 3 eur / 22 hrk 12 hrk 
Bečki i pomfrit  11 eur / 82 hrk 60 hrk
Tjestenina Aglio 9 eur / 67 hrk 60 hrk
Jelo iz vrha ponude   20 eur / 150 hrk 125 hrk 
Lasagne s povrćem  12 eur / 90 hrk  65 hrk
Kruh 2x   2 eur / 15 hrk 12 hrk 
Pizza miješana   11 eur / 82 hrk  59 hrk 
Pivo 0,5 l   4,7 eur / 35 hrk 17 hrk 
UKUPNO   81,7 eur / 614 hrk 462 hrk


Znači, uzet ćemo pretpostavku da oba restorana naprave dvije izmjene stolova dnevno s prosječno ovakvim računima i pomnožit ćemo ih s brojem dana i dobiti ukupni mjesečni promet naših ugostitelja (sve dalje u kunama radi lakšeg izračuna):

Ukupan bruto mjesečni promet
Carl u Austriji Marko u Hrvatskoj 
921.000,00 hrk 693.000,00 hrk


Sad stupa na snagu država s PDV-om. Austrija je kao i Hrvatska turistička zemlja. PDV za ugostiteljstvo u Austriji (kao i u Italiji) je 10 % za našeg Carla, dok Marko Lijepoj Našoj plaća 25 % i 3 % poreza na potrošnju na piće. 

PDV i porez na promet
Ukupan bruto promet Carl 921.000.00 hrk Marko 693.000,00 hrk
PDV i PNP PDV 83.728,00 hrk, PNP: Nema PDV 138.600,00 hrk PNP 3.107,00 hrk
Promet nakon poreza 837.272,00 hrk 551.293,00 hrk


Sad na red dolaze materijalni troškovi: cijena namirnica je više-manje ista u obje države. Udio namirnica u cijeni sam izračunao po svojim troškovima pa stavljam da su obojici troškovi nabave isti. Cijena energenata također, s tim da naš Marko samo može sanjati plin iz plinovoda pa plaća spremnik i plin u njemu po suho zlato, 20 kn vpc m3 – ali stavimo da su isti. Troškovi amortizacije (nešto se razbije, servisi opreme, osiguranja, knjigovodstvo i sl.) u Austriji su skuplji pa je i našem Carlu amortizacija veća. Pa to izgleda ovako: 

Promet nakon materijalnih troškova
 Promet nakon poreza (PDV i PNP)  Carl 837.272,00 hrk  Marko 551.293,00
 Namirnice  137.823,00 hrk  137.823,00 hrk
 Amortizacija  41.863,00 hrk  27.564,00 hrk
 Energenti  15.000,00 hrk  15.000,00 hrk
 Promet nakon materijanih troškova  642.586,00 hrk  370.906,00 hrk


E sad dolazimo do glavne stvari i razloga pisanja ovog mog teksta… Trošak zaposlenih. Za ovakvu operaciju potrebno je 10 radnika. Ljudi tvrde da konobari i kuhari vani imaju plaću od 2500 eura. Odgovorno tvrdim da to nije istina, ali neka bude. Ajmo vidjeti kako izgleda kad naš gospodin Carl plaća 10 ljudi po 2500 eura, a kako lopov Marko svoje nekih jadnih 8000 kn neto. Razlika je što Carl isplaćuje bruto, a Marko je obavezan neto (izračuni s olakšicama za djecu).
Od Marka se podrazumijeva da svojim radnicima osigura smještaj i hranu što je u Austriji nepoznat pojam. Također je nekako postalo pravilo da Marko plaća i sanitarne preglede i higijenske minimume za svoje djelatnike – opet praksa samo u Hrvatskoj.

Plaća bruto neto
Carl - plaća po zaposlenom  Marko - plaća po zaposlenom
Bruto 2500 eur Bruto 14150 hrk
Neto 1984,88 eur Neto 8000 hrk

Napomena: Autor je za izračun austrijske neto plaće koristio http://akbruttonetto.akwien.at/ 

S druge strane, Markov trošak po zaposlenom, za isplatiti lopovskih i izrabljivačkih 8000 kn plaće, je 14.150 kn

Ajmo na našu tablicu: 

Promet nakon troškova zaposlenih
Promet nakon materijalnih troškova Carl 642.586,00 hrk Marko 370.906,00 hrk
Bruto plaća po zaposlenom 18.750,00 hrk 14.150,00 hrk
Smještaj radnika 0 1.500,00 hrk
Prehrana radnika 0 500,00 hrk
Ukupan trošak po radniku 18.750,00 hrk 16.150,00 hrk
Neto plaća radnika 14.866,60 hrk 8.000,00 hrk
Ukupni troškovi zaposlenih 187.500,00 hrk 161.500,00 hrk
Promet nakon troškova zaposlenih 455.086,00 hrk 209.406,00 hrk



Vratimo se na početak priče gdje su naša dva mlada ugostitelja financirala svoj posao sa 700 000 eura na 10 godina. Carl je svoj kredit dobio uz subvenciju države kao mladi poduzetnik s kamatom od 1.5 %.

Marko je s druge strane dobio k… u čelo od svoje države pa je kroz razno razne opcije svoj iznos financirao prosječno s nekih 5 % kamate (neki će reći: 'Šta se buniš… Ljudi su u Hrvatskoj dizali turističke kredite krajem 90-ih po 10 %') . Pa naši ugostitelji imaju mjesečni trošak kredita:

Trošak kredita
Promet nakon troškova zaposlenih Carl 455.086,00 hrk Marko 209.406,00 hrk
Mjesečna rata kredita na 10 godina 700 tis. eura 47.155,00 hrk 55.687,00 hrk
Promet nakon kredita 407.931,00 hrk 153.719,00 hrk


Sad još ostaje porez na dobit. Austrija ima stopu poreza na dobit od 25 %, Hrvatska 18 % +5 % ako ćeš tu dobit isplatiti sebi, a ne ostaviti kao zadržanu dobit. Austrija ima mali milijun olakšica na porez na dobit kod razvoja poduzetništva, mi nijednu. I onu nesretnu reinvestiranu dobit kojoj su troškovi bili toliki da se isplatila skoro nikad… i to su nam uzeli. Uzmimo da ni Carl ni Marko nemaju olakšicu, ukupna njihova zarada je:

Koliko su na kraju zaradili
Ostatak nakon kredita Carl 407.931,00 hrk Marko 153.719,00 hrk
Porez na dobit 81.587,00 hrk 35.355,00 hrk
Dobit nakon poreza 326.344,00 hrk 124.974,00 hrk
Zarada u postotku prometa 35,43 % 18,03 %

 

Carlu je njegova država omogućila da radi cijelu godinu jer, kad se snijeg otopi, dođu šetači i planinari.

Marko radi 5 mjeseci, a kredit plaća cijelu godinu. Zašto? Pitajte stručnjake u turističkoj zajednici, HGK-u i Ministarstvu turizma. Ova dva ugostitelja:
 
-Imaju iste poslove i jednako rade.
-Uslužili su jednak broj ljudi i pripremili jednak broj jela.
-Uložili jednako u svoje poslove.
-Zapošljavaju jednak broj ljudi.
-Imaju jednake troškove.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
 
Razlika je samo u državi u kojoj žive.
Zato jedan ima veće marže i manje poreze pa zarađuje duplo više.
Zato radnik kod jednog zarađuje duplo više, a obojica ih plaćaju jednako.
 
Koliko je gadljiva fiskalna politika, pogledajte u tablici niže:

 

 

Koliko su platili državi
Prihod države Austrija Hrvatska
Prihod od ugostitelja (porezi) 165.315,00 hrk 177.062,00 hrk
Prihod od doprinosa (radnici 38.834,00 hrk 61.500,00 hrk
Ukupno 204.149,00 hrk 238.562,00 hrk
Postotak od prometa 22,16 % 34,42 %

 

Svatko tko ima iti malo pameti i ovo pročita trebao bi se zapitati u kakvoj državi živimo i do kada ovo može ovako. U srednjem vijeku su se bune dizale radi desetine. Ja od svog prihoda imam 18 %. I tu nisam računao parafiskalne namete. Članarine, komore, razne inspekcije koje skupljaju harače i mita (tipa, 'Sigurno ćemo ti naći nešto.'). More suludih propisa… Kad se svemu ovome pridoda najam, koncesije (čitam danas da će koncesija za Žnjan biti 420 000 kn, za 4 miseca efektnog rada – 3500 kn dnevno)… bilanca lako ode u crveno… Zato prijave na minimalac, utaje poreza i sl….
 
Naći će ih se sad puno koji će reći: 'Da, ali netko nema ništa…"
Da vam budem iskren, nije me briga! Ja im za to nisam kriv. Mene se mrzi jer sam ugostitelj. To nam je nasljeđe iz socijalizma. Moja obitelj u turizmu radi 40 godina. Ja svoje roditelje pamtim kao radnike koji trče oko gostiju. Drugu su djecu roditelji vodili po urancima, proslavama za dan Mladosti i sl., moji su za to vrijeme posluživali goste. Jedina sjećanja na oca imam kako za roštiljem peče ribu za goste. Kad se nešto postiglo, već tada nas se mrzilo. Pola zarade od zadnje sezone moj je otac potrošio na kalašnjikov i bombe kod švercera i iz rata se nikad nije vratio. Moji su vraćali kredite, vraćam ih i ja. Nadam se samo da moja djeca neće trebati. I zato me nije briga tko nema.
 
Neosporna je činjenica da ovaj narod loše živi. Ali, dragi moji, vaš bijes je na krivoj adresi. Nisam vam ja kriv šta vam država uzima pare. Sami ste krivi. RAZLIKU BRUTO2 i NETO PLAĆE SU OTELI VAMA, A NE MENI, SHVATITE TO!!!! TO SU VAŠE, A NE MOJE PARE!!!! Ovaj narod je zavidan i najdraža mu je ona: 'Neka krepa moja krava, ali neka su susjedu dvije.' Tako ćemo daleko svi skupa. Pobjegli ste vanka raditi jer vam je, eto, bolje. Je l' i vani brojite gazdama koliko zarađuju i koja auta voze? Vani je bolje jer se netko za to izborio – šta se ne izborite vi tu. Evo ja sam dokaz da u Hrvatskoj poslodavac plaća radnika isto kao i u Austriji, a di su vam pare – pitajte državu.
 
Radnika nema iz nekoliko razloga. Najmanji je problem iseljavanje.
Hrvatski turizam nezaustavljivo raste i demografski ga radna snaga ne može pratiti. 2007. je na jednom kongresu dečko držao predavanje i rekao da će, ako se nastavi ekspanzija rasta, do 2015. u Hrvatskoj faliti 15 000 radnika sezonaca. Ismijalo ga k'o budalu.

Ako žele spasiti išta, pod hitno se mora:
-Skinuti 100 000 parazita koji ne žele raditi i vode se na Zavodu za zapošljavanje zbog socijalnih beneficija. Također, 20 000 radno sposobnih ljudi u kupljenim je ratnim mirovinama. Pola ih radi na crno.
-Pod hitno treba ukinuti obvezu isplaćivanja neto plaće.  Evo ti bruto na račun pa plaćaj sam doprinose.
-Treba ukinuti sve restrikcije za uvoz radne snage.
-Treba smanjiti davanja za mirovinsko i zdravstveno i dignuti neoporezivi dio plaće na min. 7000 kn.
-Vratiti PDV na 13 %, 12 % PDV-a neka usmjere u neto plaće zaposlenih – ne moraju mene rasteretiti.
 
I svi problemi s iseljavanjem i radnom snagom riješeni….
A to će se dogoditi… Nikad…
 
Lip pozdrav,
Lopov, izrabljivač, ugostitelj
Marko Strmečki

DIREKT INFORMATOR

Snimamo televizijiske emisije!

Navesti ćemo samo neke od emisija u kojima smo gostovali: OBN Sarajevo, PINK BiH, HRT ,Tv Istra,  TV NOVA  Pula 

Upravo snimamo televizijsku šaljivu seriju" Ured XXL" u vlastitoj produkciji!   

Ne gubite vrijeme tražeći klijente - neka klijenti sami pronađu vas!

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK