Briga o koži jako je važna, ali ne svodi se samo na preprate koje koristite za pranje ili njegovanje. Na nju velik utjecaj imaju sredstva za pranje rublja čiji sastojci mogu biti opasni po zdravlje

Dok prljavo rublje stavljamo u perilicu, jedino o čemu razmišljamo je da se ono treba što bolje oprati. Zato često ne štedimo na sredstvima koje koristimo. Nađe se tu više vrsta praška, omekšivača, izbjeljivača i sličnih proizvoda. Međutim, ne razmišljamo o tome kako odjeća oprana svim tim preparatima može utjecati na našu kožu.

'Neki deterdženti sadrže i do više od 15 različitih sastojaka koji mogu negativno utjecati na kožu. To su prije svega tvari koje se koriste za uklanjanje prljavštine. Zatim, to su sastojci koji se koriste za omekšivanje vode i sprječavanje stvaranja vapnenca. Zatim, to su izbjeljivači i enzimi za uklanjanje mrlja, prvenstveno proteinskih mrlja. A osim toga, deterdžentima se dodaju i sastojci koji poboljšavaju prodiranje ovih sastojaka, ali i vode u dublje dijelove tkanine kako bi učinak tih deterdženata bio što bolji', naglasila je spec.dermatovenerolog Maja Ceković.

Svi ti sastojci mogu izazvati iritacije i alergijske reakcije kože. Posebno je osjetljiva dječja koža, pa kod pranja dječje odjeće treba dodatno paziti.

'Obzirom na to da je dječja koža tanja, osjetljivija, da je obrambena snaga dječje kože slabija, oni su podložniji i iritacijama i alergijskim reakcijama kože. Omekšivači su najgora stvar od svih tih preparata i najčešće mogu izazvati alergijske reakcije', upozorava spec.dermatovenerolog Maja Ceković.

Omekšivači osim mirisa i boje, sadrže i konzervanse koji često mogu izazvati alergijske reakcije. Jedan od njih je formaldehid za koji je dokazano da je kancerogen. Omekšivač u sušilici otpušta smolu koja se taloži na površini tkanine, što može biti vrlo toksično. Mjenjanje deterdženta isto tako nije poželjno.

'Ako jedan deterdžent može imati po 15 i više kemikalija, a drugi deterdžent ima neke druge kemikalije, kako mi dolazimo u kontakt sa što više kemikalija, veća je vjerojatnost pojave alergijskih reakcija. Prema tome, nije dobro prečesto mijenjanje deterdženata. Ako smo pronašli deterdžent s čijim učinkom smo zadovoljni i koji ne izaziva nikakve reakcije na koži, da li su to iritacije ili alergije, bolje ih ne mijenjati, jer svaka ta promjena može izazvati reakciju na koži', naglašava dr. Ceković.

Neovisno o ovim zabrinjavajućim podacima, rijetki će prestati koristiti deterdžente. Ali ima nešto što možete učiniti za sebe i svoju kožu.

Važno je za reći da je puno obolje koristiti deterdžente u obliku praška, nego tekuće, jer tekući sadrže više tih kemikalija, više su koncentrirani i na taj način agresivniji za našu kožu.

Također je potrebno provjeriti deklaraciju proizvoda.
Važno je pogledati koje sastojke sadrži deterdžent i izbjegavati one opasne po zdravlje.

Opasni su izbjeljivači kao npr. natrijev perborat. Zatim mirisi, trebali bi kupovati deterdžente koji imaju što manje mirisa. Jer mirisi mogu izazvati alergije i na koži i na dišnom sustavu. Enzimi koji se dobivaju iz kolonija različitih bakterija koje razgrađuju mrlje, odnosno najčešće proteinske mrlje također mogu potaknuti pojavu eksema na koži.

Zatim to su sulfaktanti, tvari koje se dodaju deterdžentima da bi svi ovi drugi sastojci što dublje prodrli u tkaninu i bolje je očistili, a neki od njih sadrže i 1,4 oksan koji je kancerogen.

I na kraju još jedan savjet – puno je bolje odjeću sušiti na svježem zraku nego u zatvorenom prostoru. Zato svi oni koji imaju mogućnosti, neka svojoj odjeći osiguraju sušenje pod oblacima. Koža, koju će ta odjeća kasnije prekriti, sigurno će vam biti zahvalna.

Ne propustite pogledati emisiju Zadovoljna nedjeljom u 17.40 sati na Doma TV te na portalu OYO.hr.

Direkt Informator