PUSTE ULICE MISTERIJ U ISTRI: GDJE SU NESTALI MNOGOBROJNI ROMI IZ PULE I VODNJANA?

PUSTE ULICE

MISTERIJ U ISTRI: GDJE SU NESTALI MNOGOBROJNI ROMI IZ PULE I VODNJANA? Nekada je njihova zajednica bila jedna od najačih, a danas ih gotovo i nema

Vodnjan, 051017.
Vodnjan u svom centru grada ima puno napustenih nekretnina od kako su otisli Romi koji su tu zivjeli. Na fotografiji: derutne kuce koje grad zeli dati de se obnove.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Šebelić / CROPIX

U centru Vodnjana ima mnogo napuštenih nekretnina od kako su otišli Romi koji su tu živjeli

 

Romi su u Vodnjanu, malom gradiću nedaleko od Pule, gdje je njihova zajednica bila najjača u Istri, gotovo u potpunosti nestali. Nekada je glavna ulica, poznata Trgovačka, kao i glavni trg bio njima krcat. Tu su se najmlađi, mladi, ali i oni stariji redovito družili, igrali, razgovarali. Imali su i romski vrtić. Danas nema nikoga, vrtić je odavno zatvoren. Kamo su odjednom, u samo tri godine, svi nestali? Neki su nam rekli da su otišli s velikim valom migracije izbjeglica iz Sirije prije dvije godine, a neki da su im otvorene granice nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju pružile mogućnost ići za boljim životom.

- Da, značajno ih je manje. Kada sam postao ravnatelj Osnove škole Vodnjan, u školi smo imali 50-ak učenika romske nacionalne manjine. Ove godine ih je samo 12. Koliko smo čuli, većina je otišla za Njemačku i Francusku - kaže nam ravnatelj osnovne škole Vodnjan Corrado Ghiraldo.

Potvrđuje nam to i predstavnik Vijeća romske nacionalne manjine Grada Vodnjana Ibrahim Punušković, ujedno i predsjednik udruge Centra kulture Roma Istre i Istarske županije te predstavnik Istarske županije u savezu Roma KALI SARA te kod saborskog zastupnika Veljka Kajtazija. Kaže nam da je te 2011. godine u Vodnjanu bilo oko 500 Roma, a danas ih je samo 150.

 

- Ali oni nisu otišli s ovim valom migracije. On nema ništa s tim. Odlazile su čitave familije, a ne pojedinci, što znači da nisu otišli s nekim lošim namjerama, ako na to mislite. Ne bih dopustio nekom našem mladom čovjeku, koji ima 18 godina, da odlazi sam. Takvi, rekao bih, imaju neku namjeru. Svaka država će s takvim osobama, a tu ne govorim samo o Romima, nego i izbjeglicama iz Sirije, imati problema. Kada govorimo o migracijama Roma iz Istre, oni su otišli u Njemačku i Francusku za boljim životom. Većinom su išli Romi muslimanske vjeroispovijesti, i to oni koji su svojedobno u Istru došli s Kosova, iz Bosne i Hercegovine i Srbije. U velikoj mjeri ne odlaze Romi starosjedioci, koji su na našim prostorima više od 500 godina. Dakle, otišli su oni koji su ovdje bili nezaposleni. Danas su, koliko čujem, našli dobro plaćena radna mjesta - kaže nam predstavnik romske zajednice, čiji je sin također otišao u Njemačku za boljim životom. On kaže da nema tu namjeru jer u Vodnjanu ima kuću, zbrinut je i kaže da ima previše godina da bi sada otišao.

- Ali iz Hrvatske ne odlaze samo Romi. Pogledajte što se događa u našoj državi. Pa pola Slavonije je otišlo iz države! To je problem sa svima koji nemaju posla - priča nam Punušković.

Napominje, međutim, da se to nije dogodilo samo u Vodnjanu, nego da Romi masovno napuštaju cijelu Istru, gdje ih je nekada bilo oko 4 do 5 tisuća, a isto je i u ostatku države. Kaže da ih je danas u Istri više od upola manje u odnosu na 2011. godinu, a taj val selidbe i dalje traje. Ističe da su u Istri u odnosu na druge županije, gdje je također bila jaka romska zajednica, poput Sisačko-moslovačke, Brodsko-posavske ili Međimurske, Romi bolje živjeli. Ipak, ni to nije bilo dovoljno, posebno nakon propisa oko sakupljanja starog željeza kada su za taj posao trebali otvarati obrte ili tvrtke. Što se tiče Vodnjana, kaže da su okidač bile deložacije iz gradskih stanova.

- Sve je počelo prije nekoliko godinama deložacijama. Grad Vodnjan već dugi niz godina ima problem s Romima koji su se sa svojim obiteljima bespravno uselili u kuće u njihovu vlasništvu. A taj se problem vukao više od 20 godina. Nažalost, pripadnicima naše nacionalne manjine koji su bili nemarni više su puta dolazili sudski pozivi, a većina njih nije ni znala o čemu je riječ jer nisu pismeni. Ostatak nije obraćao pažnju na to jer su mislili da ih iz Grada ipak neće deložirati, ali problem je što predstavnici Grada nisu bili za to nadležni. Radili su svoj posao - naglašava Punušković.

Ističe da je zajedno s tamošnjim gradonačelnikom Klaudijem Vitasovićem pokušao naći rješenje za Rome koji su deložirani, na način da im država opskrbi alternativni smještaj, ali ipak nije riješila problem.

- Naime, Grad je u to vrijeme prema Zagrebu poslao više od 30 spisa u kojima traži alternativni smještaj u državnim nekretninama nakon deložacija. Molili su da tadašnji DUUDI nađe adekvatan smještaj. I sam sam više puta bio u Zagrebu i tražio smještaj, a gospodin Mimica (op.a. Neven Mimica) koji je za tada za to bio zadužen, rekao je da prikupim podatke o svim mogućim nekretninama u državnom vlasništvu na području Istarske županije. Ja sam to i napravio. Bio sam više od mjesec i pol dana u Puli na sudu gdje se izdaju vlasnički listovi te sam zajedno sa službenicima od osam sati ujutro do dva popodne izvukao više od šest tisuća vlasničkih listova državne imovine - priča nam Punušković. S tim je vlasničkim listovima otišao u DUUDI. Kaže da mu je potpredsjednik tadašnje vlade Neven Mimica ponovno obećao da će se to riješiti. I na tome je ostalo.

- Moram tako vulgarno i bezobrazno reći, ali to se dogodilo. Zaj... su nas - rezignirano nam kaže Punušković.

- Prvo je iseljena obitelj Ademi, na čijoj je deložaciji bila i policija. I tako je sve počelo. I onda je uslijedilo još 12 deložacija. U dogovoru s Gradom privremeno smo bili prekinuli deložacije, ali ipak su svi otišli. Samo tri obitelji su ostale poslije u Istri - jedna obitelj je u Vinkuranu, a još dvije obitelji u vojnom kampu Valovine u Puli. Ostali su, nažalost, otišli van - priča nam dalje ovaj predstavnik romske zajednice u Istri.

Vodnjanski gradonačelnik Vitasović kaže da su poduzimali sve kako bi Romima našli adekvatnu zamjenu smještaja u dogovoru s državom, ali da se to nije realiziralo. S druge strane, tvrdi, Grad to nije mogao omogućiti.

- Neki od pripadnika romske nacionalne manjine iz Vodnjana otišli zbog ovrha nad našim zgradama, a neki su otišli sami. Znam da su neki otišli kada smo ušli u Europsku uniju, kada su se otvorile granice i kada im više nije trebala viza za neke zemlje. Više ih je otišlo odmah tada, prije ovog zadnjeg vala migracija. Danas ih je u našem gradu evidentno manje - ističe gradonačelnik. Dodaje da su Romi tada živjeli bespravno u 20-ak gradskih zgrada, od kojih neke nisu imale ni osnovne uvjete za život jer su prokišnjavale. Čista je sreća da se nisu urušile i zapalile.

- Danas su sve te kuće prazne, ali imamo plan kako da ih stavimo u funkciju i na taj način oživimo starogradsku jezgru - napominje gradonačelnik, tvrdeći da mu je glavni cilj u sljedeće četiri godine dati život poprilično napuštenoj i derutnoj starogradskoj jezgri koja ima takvu sudbinu zbog velikog egzodusa Talijana nakon Drugog svjetskog rata. Prije tog datuma Vodnjan je, a tu govorimo o starogradskoj jezgri, imao čak 10 tisuća stanovnika. Bio je za ovaj dio Istre grad u punom značenju - tu je bila javna uprava, banka, pošta, trgovine, obrtnici. Po njima se i poznata Trgovačka ulica nekada tako i zvala. Danas teško može opravdati taj naziv jer je u cijeloj ulici tek nekoliko trgovina.

Danas je u Vodnjanu s novim naseljima i kućama oko 3500 stanovnika. Taj veliki egzodus itekako je ostavio traga na izgled današnjeg Vodnjana, koji mora itekako uložiti truda, ali i novca, a tu ne govorimo samo o Gradu, nego i privatnim vlasnicima, da ponovno vrati stari sjaj. Čak 30 posto svih zgrada u starogradskoj jezgri je napušteno. Nažalost, velik problem je optantska imovina, ali i činjenica da su vlasnici velikog broja kuća danas u inozemstvu, a o nekretninama ne brinu.

U gradskom vlasništvu trenutačno je oko 30 starih zgrada u centru mjesta koje bi sve u doglednoj budućnosti trebale naći svoju funkciju. Jedne bi trebale biti stambene, a druge turističke namjene. Vitasović kaže da da provode  program dodjele starih kuća u gradskom vlasništvu po povoljnim uvjetima mladim obiteljima pod nazivom Vodyoung koje bi trebale biti isključivo stambene namjene. Ujedno dijele i građevinske parcele, odnosno daju pravo građenja na 14 parcela. Na natječaj, koji je proveden prije par mjeseci, su se mogli javiti  mladi do 40. godine, i to ne samo iz Vodnjana. Poček za kupnju je dvije godine.

Ako u roku od te dvije godine investiraju i presele se na tu adresu, priznaju im do trećine uloženih sredstava. To znači da ako ulože tri puta više od cijene za koju su kupili nekretninu, praktički zgradu mogu dobiti za nula kuna. Uvjeti koji su se gledali kod bodovanja su stručna sprema, koliko su godina prijavljeni u Vodnjanu, broj djece i rade li za poslodavca iz Vodnjana. Prijavilo se pedesetak zainteresiranih

Danas su te zgrade u dosta lošem stanju i nisu useljive, ali nisu ruševine. Svaka ima prizemlje s dva kata i većinom su bez okućnica.

- Grad danas jednostavno nema novca da sve to obnovi, a na ovaj način imamo i dvostruku korist - oživljavanje grada s mladim obiteljima i sanaciju zgrada - ističe Vitasović.

Istodobno sam Grad želi oživjeti staru jezgru kroz javni difuzni hotel. Već su obnovili dvije stare zgrade u svojem vlasništvu koje iznajmljuju na tržištu i kažu da su dobro popunjene, a cilj im je svake godine obnoviti barem jednu koja bi bila u funkciji turizma, koji u Vodnjanu, kao i u ostatku Istre, raste. Svake godine sam centar ima sve više iznajmljivača. Trenutačno ih je oko 50.

- U planu imamo riješiti 5 - 6 zgrada i uklopiti u koncept difuznog hotela, a u jednoj će biti hostel koji će imati centralnu recepciju - ističe Vitasović. Najavljuje da će se iduće godine sličan koncept primijeniti za poslovne prostore koji sada većinom zjape prazni.

Realizaciju ovih programa, posebno onog stambenog, itekako očekuju Vodnjanci, posebno privatnici koji zapošljavaju veći broj ljudi. Jedan od najvećih definitivno je Infobip, najveća IT tvrtka u Hrvatskoj, koja samo u Vodnjanu zapošljava oko 250 zaposlenika, a diljem svijeta još njih 1200. Svi oni dolaze upravo u Vodnjan, gdje im je Infobip osigurao i sobe u sklopu novog kampusa. No možda se neki odluče ovamo i preseliti ili barem naći drugi dom. To bi za Vodnjan bio pun pogodak.

Direkt Informator

DIREKT INFORMATOR

Snimamo televizijiske emisije!

Navesti ćemo samo neke od emisija u kojima smo gostovali: OBN Sarajevo, PINK BiH, HRT ,Tv Istra,  TV NOVA  Pula 

Upravo snimamo televizijsku šaljivu seriju" Ured XXL" u vlastitoj produkciji!   

Ne gubite vrijeme tražeći klijente - neka klijenti sami pronađu vas!

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK