ZAŠTO HRVATSKA KUPUJE RABLJENE IZRAELSKE BORBENE AVIONE Glavna stavka u odluci je upola niža nabavna cijena, iako su novi avioni na dugi rok

NABAVA DESETLJEĆA

ZAŠTO HRVATSKA KUPUJE RABLJENE IZRAELSKE BORBENE AVIONE Glavna stavka u odluci je upola niža nabavna cijena, iako su novi avioni na dugi rok

An Israeli Air Force F-16 departs on a combat mission during the Blue Flag exercise on Uvda Air Force Base, Israel Nov. 27, 2013. Aircraft from the 492nd Fighter Squadron deployed to participate in the exercise, which promoted improved operational capability, combat effectiveness, understanding and cooperation between the U.S., Israel, Greece, and Italy. The unit engaged multiple heavy air defense assets, ground base targets and simulated opposition forces to meet combined operations requirements. (Official U.S. Air Force photo by Master Sgt. Lee Osberry/Released)
U.S. Air Force photo by Master Sgt. Lee Osberry/Released / Wikimedia / public

F-16 Barak Zračnih snaga Izraela

Iako još uvijek nije donesena službena odluka, hrvatski državni vrh očito je odlučio borbene avione MiG 21 zamijeniti rabljenim izraelskim F-16 Barak.

Kako se neslužbeno može čuti, jedan od važnih razloga za ovu odluku jest nabavna cijena 12 remontiranih F-16 s dijelom naoružanja, dva simulatora, borbenom obukom pilota, koja se kreće oko 420 milijuna eura. S druge strane, cijena 12 novih JAS 39 Gripen plus dva simulatora je oko 900 milijuna eura.

Trošak održavanja

Razlika u cijeni je drastična. No, tu treba uzeti u obzir da se uspoređuju ponude za nove i rabljene borbene avione te je razlika u cijeni sasvim očekivana. Državni vrh je zaključio da Hrvatska u ovom trenutku jednostavno nema novca za kupnju novog borbenog zrakoplova, a stručnjaci Ratnog zrakoplovstva ih uvjeravaju da izraelski F-16, bez obzira na njegovu starost, zadovoljava njihove potrebe.

U samoj natječajnoj dokumentaciji navodi se da se traži resurs od 100 sati naleta godišnje po zrakoplovu te da se zrakoplov nabavlja za sljedećih 30 godina, što su u nekoliko navrata dosad potvrdili i premijer Plenković i ministar obrane Krstičević.

Dok su nabavne cijene izraelskog i švedskog “paketa” više-manje poznate, javno je nepoznat iznos troškova eksploatacije aviona u sljedećih trideset godina. A ta je informacija izuzetno važna prilikom odabira ponude. Naime, prema stručnim analizama nabavna cijena zrakoplova čini između 25 i 35 posto, ovisno o izvoru, ukupnih troškova posjedovanja i upravljanja borbenim zrakoplovima tijekom cijelog životnog vijeka. Ostatak se odnosi na operativni trošak, odnosno letenje, održavanje, popravke itd.

U slučaju usporedbe akumuliranih troškova posjedovanja novog Gripena i rabljenog F-16 kroz 30 godina, najvažniji je element broj sati naleta do kraja životnog vijeka. Prema već objavljenim podacima, novi Gripen do kraja “životnog vijeka” ima 6000 sati naleta, a za izraelske F-16 u više navrata se navodilo da im je preostalo oko 2500 sati do isteka vijeka trajanja.

NATO standard

Kada se podijeli ponuđena cijena eskadrile s brojem sati naleta, dolazi se do podataka da je trošak Gripena kroz 30 godina oko 12.500 eura po satu leta, a rabljenog F-16 oko 14.000 eura po satu leta. Da bi se pak dobili ukupni troškovi korištenja tijekom 30 godina, u računicu treba uključiti i operativne troškove izračunate na bazi od 150 do 170 sati leta godišnje, što je neki NATO-ov standard.

U tom slučaju operativni troškovi sata leta Gripena iznose oko 18.500 eura, a F-16 oko 28.800 eura. Naime, troškovi sata leta kroz godine eksploatacije rapidno rastu. Tako, primjerice, prema priznanju zapovjednika američkih zračnih snaga, sat leta rabljenih američkih F-16 C/D verzija popeo se na 25.000 američkih dolara.

Pregovori o cijeni

U tom slučaju kroz razdoblje od 10 godina korištenja, novi zrakoplov je za oko 220 milijuna eura jeftiniji za posjedovanje i upravljanje od rabljenog aviona starog 30 godina. Po analogiji nakon 30 godina troškovi novog zrakoplova su za oko 650 milijuna eura manji.

Osim što je nepoznato je li ove troškove korištenja borbenih aviona za razdoblje od 30 godina napravilo stručno povjerenstvo MORH-a, nepoznanica je i zašto ne postoji sklonost da se od ponuđača zatraži konačna najbolja ponuda, tzv. BAFO. Naime, to bi proces natječaja moglo produljiti za dva do tri tjedna, a država bi u konačnici mogla dobiti nižu cijenu. I to dva puta, prema riječima naših sugovornika. Prvi put u slučaju nove povoljnije ponude, a u drugom slučaju kroz pregovore s odabranim ponuđačem.

Direkt informator

 

Izvor:Jl

DIREKT INFORMATOR

Snimamo televizijiske emisije!

Navesti ćemo samo neke od emisija u kojima smo gostovali: OBN Sarajevo, PINK BiH, HRT ,Tv Istra,  TV NOVA  Pula 

Upravo snimamo televizijsku šaljivu seriju" Ured XXL" u vlastitoj produkciji!   

Ne gubite vrijeme tražeći klijente - neka klijenti sami pronađu vas!

Direkt Informator marketing vam može pomoći kako biste bili viđeni na internetu!

         

KONTAKT INFO

Adresa : Japodska bb, ,52100Pula

Telefon : 091 3335733

Mobitel :

E-mail : direkt.informator@gmail.com

PRATITE NAS NA FACEBOOK